Naslov
Obilježja i implikacije prekovremenog rada liječnika u Hrvatskoj
(Characteristics and implications of overtime work by doctors in Croatia)

Autori
Smolić, Šime

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva / Družić, Gordan ; Družić, Ivo - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Odsjek za ekonomska istraživanja) i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 79-99

ISBN
978-953-347-222-5

Skup
Znanstveni skup Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prekovremeni rad, liječnici, zdravstveni sustav, Hrvatska
(overtime work ; doctors ; health care system ; Croatia)

Sažetak
Prekovremeni rad liječnika predstavlja veliki izazov za većinu zdravstvenih sustava u svijetu, ne samo zbog financijskih posljedica već i zbog utjecaja takvog rada na kvalitetu života liječnika i zdravstvene zaštite. Teorijska pozadina ukazuje na to kako je prekovremeni rad povezan s većim zdravstvenim rizicima tj. osobe koje rade prekovremeno u većoj mjeri ocjenjuju svoje zdravlje lošijim, skloniji su rizičnim zdravstvenim ponašanjima, imaju više problema kod usklađivanja privatnog ili obiteljskog i poslovnog života, itd. Glavni cilj ovog rada je utvrditi prediktore povezane s prekovremenim radom liječnika u Hrvatskoj. U radu su korišteni podaci za liječnike zaposlene u javnom zdravstvenom sustavu Hrvatske iz Centralnog obračuna plaća (COP) Financijske Agencije (FINA). Analizom je obuhvaćen uzorak od 11.584 liječnika (doktora medicine) koji su tijekom 2016. godine radili u sustavu zdravstva bilo u punom ili nepunom radnom vremenu. U regresijskoj analizi radni uzorak ograničen je na 9.522 valjana opažanja za liječnike specijaliste i specijalizante. Procjene su napravljene u modelu logističke regresije sa zavisnom binarnom varijablom „prekovremeni rad“ liječnika. Kao prediktori prekovremenog rada korištene su demografske (dob, spol), poslovno uvjetovane (kategorije medicinskih specijalnosti, status specijalizacije), te institucionalne (razina zdravstvene zaštite, zdravstvena regija) varijable. Deskriptivnom analizom radnog uzorka utvrđeno je da su oko dvije trećine liječnika specijalista i specijalizanta (68, 1%) radili prekovremeno, da je gotovo svaki treći bio u dobi od 50+ godina (35%), a skoro svaki drugi je bio zaposlen na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite (46, 7%). U regresijskoj analizi potvrđeno je da statistički veće šanse za prekovremeni rad imaju liječnici u odnosu na liječnice (79, 7% prema 60, 2%, p<0, 001), te liječnice i liječnici u mlađim dobnim skupinama. Također se pokazalo da najveće izglede za prekovremeni rad imaju liječnici i liječnice u istočnoj zdravstvenoj regiji (p<0, 001), oni zaposleni na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite (p<0, 001), specijalisti (p<0, 001), ali liječnici i liječnice u kirurškim medicinskim specijalnostima (p<0, 001).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA