Pregled bibliografske jedinice broj: 958284
Multitask video-igre kao oblik kognitivnog treninga za osobe mlađe životne dobi
Multitask video-igre kao oblik kognitivnog treninga za osobe mlađe životne dobi // 5. Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI 2018), knjiga sažetaka / Žauhar, Valnea ; Bajšanski, Igor ; Domijan, Dražen (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2018. str. 31-31 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 958284 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Multitask video-igre kao oblik kognitivnog treninga za osobe mlađe životne dobi
(Multitasking video games as a form of cognitive training for younger adults)
Autori
Martinčević, Marina ; Vranić, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI 2018), knjiga sažetaka
/ Žauhar, Valnea ; Bajšanski, Igor ; Domijan, Dražen - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2018, 31-31
Skup
5. Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI 2018)
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 24.09.2018. - 25.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kognitivni trening, video-igre, multitask
(cognitive training, video games, multitask)
Sažetak
Video-igre su danas jedan od najpopularnijih oblika zabave te je sve više istraživača koji razmatraju mogućnost korištenja video-igara kao oblika kognitivnog treninga. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati može li se igra s više istovremenih zadataka koristiti kao kognitivni trening za unapređenje različitih aspekata izvršnog funkcioniranja, intelektualnih sposobnosti i prostornog pamćenja kod studenata. Sudionici (N=75) su po slučaju podijeljeni u dvije skupine: tretmansku i aktivnu kontrolnu. Tretmanska skupina je igrala igru „MultiTask“ u kojoj igrač istovremeno treba obavljati više jednostavnih zadataka. Aktivna kontrolna skupina igrala je igru „Smooth Snake“ u kojoj igrači obavljaju samo jedan jednostavan zadatak. Sudionici su kroz četiri tjedana, tri puta tjedno igrali igru u trajanju od 15ak minuta. Prije i nakon treninga ispitane su intelektualne sposobnosti, opće izvršno funkcioniranje, mentalna fleksibilnost, inhibicija, radno i prostorno pamćenje. Rezultati su pokazali kako ne postoji razlika između grupa u inicijalnim mjerama, no značajna razlika među grupama nije utvrđena niti nakon provedenog tretmana. Zbog izrazito visokog intelektualnog statusa sudionika, dodatna analiza je provedena na sudionicima čiji IQ nije prelazio 128 jedinica. U ovom slučaju je broj sudionika u tretmanskoj skupini iznosio n=12, a aktivnoj kontrolnoj n=13. Utvrđena je značajna interakcija skupine i točke mjerenja u smislu značajnog poboljšanja rezultata tretmantske grupe nakon treninga u općem izvršnom funkioniranju. Kod obje je grupe utvrđeno poboljšanje u zadatku prostornog pamćenja. U zadacima intelektualnog funkcioniranja, radnog pamćenja, mentalne fleksibilnosti i inhibicije nisu utvrđene značajne razlike između skupina. Zaključno, rezultati podupiru mogućnost korištenja video- igre kao oblika kognitivnog treninga te upućuju na složenost video-igre kao faktor koji određuje njezin potencijal u području treninga.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb