Pregled bibliografske jedinice broj: 958016
Teorije arhitekta Gottfrieda Sempera i nove tehnike ukrašavanja pročelja u hrvatskom historicizmu
Teorije arhitekta Gottfrieda Sempera i nove tehnike ukrašavanja pročelja u hrvatskom historicizmu // Materijalnost umjetničkog djela. XVI. Dani Cvita Fiskovića. Sažeci izlaganja / Fisković, Igor ; Gudelj, Jasenka ; Borić, Laris ; Domijan, Miljenko ; Marković, Predrag ; Marinković, Ana ; Munk, Ana (ur.).
Zagreb: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 21-21 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 958016 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Teorije arhitekta Gottfrieda Sempera i nove
tehnike ukrašavanja pročelja u hrvatskom
historicizmu
(Theories of the Architect Gottfried Semper and New
Types of Facade Decoration in Croatian Historicism)
Autori
Damjanović, Dragan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Materijalnost umjetničkog djela. XVI. Dani Cvita Fiskovića. Sažeci izlaganja
/ Fisković, Igor ; Gudelj, Jasenka ; Borić, Laris ; Domijan, Miljenko ; Marković, Predrag ; Marinković, Ana ; Munk, Ana - Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 21-21
ISBN
978-953-175-616-7
Skup
Znanstveni simpozij ”XVI. Dani Cvita Fiskovića”
Mjesto i datum
Rab, Hrvatska, 26.09.2018. - 29.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Gottfried Semper, Heinrich Ferstel, Franjo Klein, Ivan Plochberger, Matija Antolec, Kuno Waidmann, Herman Bollé, Iso Kršnjavi, sgraffito, historicizam, neorenesansa, neogotika, arhitektura 19. stoljeća
(Gottfried Semper, Heinrich Ferstel, Franjo Klein, Ivan Plochberger, Matija Antolec, Kuno Waidmann, Herman Bollé, Iso Kršnjavi, Sgraffito, Historicism, Neo-Renaissance, Renaissance Revival, Neo-Gothic, Gothic Revival, 19th Century Architecture, Nineteenth Century Architecture)
Sažetak
Tijekom 1860-ih u hrvatskoj se arhitekturi historicizma počinju primjenjivati u obradi pročelja novi materijali. Umjesto do tada dominantnih žbukanih, odnosno štuko ukrasa, te povremeno korištenoga kamena, zahvaljujući arhitektu Franji Kleinu započinje upotreba ornamenata od terakote, najčešće industrijski proizvedenih. Proces uvođenja novih materijala dodatno će se ubrzati krajem 1870-ih i početkom 1880-ih godina kada se pod utjecajem teorija arhitekta Gottfrieda Sempera, a primarno nastojanjima Isidora Kršnjavoga, u arhitekturu Zagreba i kontinentalne Hrvatske uvodi princip da je „istinitost i pošteno izticanje materijala jedno […] od kardinalnih načelah praktične estetike“. Umjesto primjene lažnih „cementnih“ (odnosno betonskih) ornamenata zagrebački arhitekti započinju pročelja svojih građevina izvoditi od fasadne opeke i kamena, a povremeno im dijelove ornamentaliziraju i sgraffitom, koji tada postaje osobito popularnim u Europi. Arhitekti Ivan Plochberger, Kuno Waidmann, Herman Bollé, Matija Antolec i drugi ovu tehniku, raširenu u arhitekturi 15. i 16. stoljeća, primjenjuju ponajprije na neorenesansnim, no katkada i na neogotičkim građevinama. Iako je maleni broj pročelja s izvornom sgraffito ornamentikom sačuvan na osnovi starih fotografija i projekata ovim će se izlaganjem nastojati prikazati koliko ih je izvorno bilo te na koje su se uzore oslanjali zagrebački arhitekti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti
