Naslov
OD PRIRODE PREMA ZNANOSTI O NJOJ: OSVRT NA RAZVOJ HRVATSKE FIZIKE U PROTEKLIH STO GODINA U OKVIRU POVIJESTI I FILOZOFIJE ZNANOSTI, S EPISTEMOLOŠKIM PERSPEKTIVAMA
(FROM NATURE TO THE SCIENCE OF NATURE: AN OVERVIEW OF THE DEVELOPMENT OF CROATIAN PHYSICS IN THE LAST ONE HUNDRED YEARS IN THE FRAMEWORK OF HISTORY AND THE PHILOSOPHY OF SCIENCE, WITH EPISTEMOLOGICAL PERSPECTIVES)

Autori
Petković, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
27. DANI FRANE PETRIĆA / 27th DAYS OF FRANE PETRIĆ / Knorr, Lidija ; Selak, Marija ; Ćurko, Bruno ; Matijević, Mira - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2018, 98-100

Skup
27. dani Frane Petrića: Ljudska priroda - glavna tema; Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu - stalna tema

Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 23.09.2018. - 29.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Mach, Ernst ; Dvořák, Vinko ; Hondl, Stanko ; Lopašić, Vatroslav ; nasljeđe spektroskopije ; Sveučilište u Zagrebu ; Lopašićeve zabilješke Hondlovih predavanja 1938. ; znanost o prirodi
(Mach, Ernst ; Dvořák, Vinko ; Hondl, Stanko ; Lopašić, Vatroslav ; legacy of spectroscopy ; University of Zagreb ; Lopašić's notes of Hondl's lectures in 1938 ; science of nature)

Sažetak
Nasljeđe trijade istaknutih fizičara u stoljetnoj hrvatskoj znanosti o prirodi obradit će se u nizu povijesno-filozofsko-epistemološkom metodom. Prvi je Dvořák, Vinko (1848 – 1922), eksperimentalni fizičar češkog korijena, doktorirao u Pragu (1873). Bio asistentom Ernstu Machu (1838 – 1916) izvrsnome fizičaru i filozofu svoga vremena u Beču i Pragu. Prigodom 100. obljetnice Machove smrti 16. – 18. lipnja 2016. na Sveučilištu u Beču, reafirmiran je Machov povijesni utjecaj u razvoju fizike na Sveučilištu u Zagrebu. Dvořák je prvi profesor fizike i utemeljitelj Fizikalnog kabineta (1875) Sveučilišta u Zagrebu, te rektor Sveučilišta u Zagrebu 1893 – 1894. Nastavljač je bio Hondl, Stanko (1873 – 1971), hrvatski eksperimentalni fizičar, doktorirao u Zagrebu 1898. Sudjelovao u M. Planckovu seminaru, bio predstojnikom Fizikalnog kabineta 1911 – 1946, te rektor Sveučilišta u Zagrebu 1935 – 1937. Treći u nizu je Lopašić, Vatroslav (1911 – 2003), hrvatski eksperimentalni fizičar, doktorirao u Zagrebu 24. 03. 1938. Klasik izvorne nastave fizike na ETF-u/FER-u i drugim tehničkim fakultetima svoga vremena na Sveučilištu u Zagrebu. U fokusu predavanja u Cresu bit će izvorni povijesni obrazovni dokument: „Linijski spektri. Predavanja dr. S. Hondla u ljetnom semestru 1937/38.“ Bilježio: V. Lopašić, Fizikalni institut, Marulićev trg, Zagreb. Rukopisi, do sada neobjavljeni, pokazuju nasljeđe spektroskopije u sveučilišnoj nastavi fizike u Hrvatskoj. Rukopisi, kao povijesni izvori, čuvaju se u Zpf-u, FER [Rukopis 21 x 17 cm2 ; 1 naslovni list + 29 listova (obostrani tekst), ukupno 59 stranica rukopisa. Tekst, izvodi formula i jednadžbi, crteži]. U predavanju ćemo pokazati suvremeni precizni spektar hipernuklearne jezgre 10Be-lambda, s lambda hiperonom u njenoj strukturi. Eksperimentalno otkriće je izvedeno u elektronskom akceleratoru JLab (Hall C), Newport News, VA, SAD, 2009. (T. P. sudjelovao kao suautor). Ono zorno pokazuje nasljeđe i perspektive fizike, od atomske do hipernuklearne spektroskopije na Sveučilištu u Zagrebu. Na kraju predavanja, osvrnut ćemo se na Spinozinu ontološku jednadžu “Bog izjednačen s prirodom“ („Deus sive natura“) na putu od Prirode prema Znanosti o njoj (1677), te na J. R. Boškovićev Dodatak O Duši i Bogu (De Anima, & Deo) u Teoriji prirodne filozofije (Beč 1758, Venecija 1763).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Elektrotehnika, Filozofija

POVEZANOST RADA