Pregled bibliografske jedinice broj: 957729
Miocenski „pteropodni lapori“ Goranca (okolica Čučerja, Medvednica)
Miocenski „pteropodni lapori“ Goranca (okolica Čučerja, Medvednica), 2018., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički, Zagreb
CROSBI ID: 957729 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Miocenski „pteropodni lapori“ Goranca (okolica Čučerja, Medvednica)
(Miocene „Pteropod marls“ from Goranec (vicinity of Čučerje, Medvednica Mt.))
Autori
Derežić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički
Mjesto
Zagreb
Datum
24.09
Godina
2018
Stranica
54 + VII
Mentor
Sremac, Jasenka
Neposredni voditelj
Bošnjak, Marija
Ključne riječi
pteropoda, srednji Miocen, starost, paleookoliš, Paratethys, Medvednica
(Pteropoda, Middle Miocene, age, palaeoenvironment, Paratethys, Medvednica)
Sažetak
U široj okolici Čučerja nađena su tri nova nalazišta miocenskih pteropoda, koji su sačuvani u obliku kamenih jezgri i otisaka. Najbrojnija vrsta je Vaginella austriaca, od koje je sakupljeno 74 primjerka. Zabilježeni su i rijetki nalazi vrsta Clio pedemontana, Diacrolinia elioi i Creseissp., od kojih su zadnja dva taksona prvi puta registrirana na ovom području. Također je po prvi puta registrirana prisutnost roda Limacina na južnoj padini Medvednice. Na svim je nalazištima primijećeno selektivno otapanje aragonitnih kućica i ljuštura, dok su kalcitni skeleti neotopljeni, što upućuje na razmjerno veliku dubinu bazena. Lokaliteti se međusobno razlikuju po nalazima pteropoda i po popratnoj mikro- i makro-fauni. Najveća bioraznolikost prisutna je u uzrocima s lokaliteta ID-2. Mikrofosili na ovom lokalitetu upućuju na duboki batijalni okoliš, no s dovoljnom količinom nutrijenata da podrži raznoliku zajednicu. Sedimenti na lokalitetu ID-3 su siromašniji ljušturnom faunom, no pokazuju tragove bioturbacija, a pretpostavljeno je da su taloženi na padini, s povremenim donosom sedimenta iz plićih područja, zbog kojeg je moglo doći i do spljoštavanja pteropodnih kućica. Nađene vrste nanoplanktona na istraženim lokalitetima nisu pomogle u određivanju starosti, jer su većeg stratigrafskog raspona, no pteropodna vrsta Clio pedemontana značajna je za NN5 nanoplanktonsku zonu (srednji do gornji baden), a predstavlja i moguću poveznicu s Mediteranom preko tzv. Transtetijskog koridora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Jasenka Sremac
(mentor)