Pregled bibliografske jedinice broj: 957588
Utjecaj hidrološkog stresa na praživotinje u obraštaju sedrenih barijera
Utjecaj hidrološkog stresa na praživotinje u obraštaju sedrenih barijera, 2018., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 957588 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj hidrološkog stresa na praživotinje u obraštaju sedrenih barijera
(The influence of hydrological stress on periphytic protozoa of tufa barriers)
Autori
Lordan, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
28.09
Godina
2018
Stranica
63
Mentor
Matoničkin Kepčija, Renata
Ključne riječi
umjetne podloge, nacionalni park „Krka“, trepetljikaši, pokretne svojte, sesilne svojte
(artificial substrates, Krka National Park, ciliates, vagile forms, sessile forms)
Sažetak
Obraštaj ili perifiton podrazumijeva zajednicu mikroorganizama i njihovih zajedničkih ekstracelularnih produkata na površini koja je povremeno ili stalno u vodi. Ovu zajednicu čine različite skupine organizama među kojima su i praživotinje koje predstavljaju važan biomedijator osedravanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi i usporediti otpornost praživotinja na hidrološki stres u vidu visokih protoka na umjetnim podlogama (predmetna stakalca) na postajama u sklopu Nacionalnog parka „Krka“: Skrdinski buk i Roški slap kroz razdoblja prosječnog i visokog protoka tijekom jednogodišnjeg razdoblja (rujan 2013. - listopad 2014.). Iako se navedene postaje nisu međusobno značajno razlikovale po fizikalno- kemijskim parametrima vode, sastav praživotinja na istraživanim postajama se uvelike razlikovao. Dominantna skupina su bili trepetljikaši sa udjelom od 97% u brojnosti praživotinja na obje postaje. Hidrološki stres utjecao je pozitivno na brojnost praživotinja na postaji Roški slap, a negativno na brojnost praživotinja na postaji Skradinski buk. Na postaji Roški slap dominirale su pokretne svojte, većinom dorzo-ventralno spljoštenog oblika, koje su se pokazale otpornim na hidrološki stres, dok su zajednice Skradinskog buka činile većinom sesilne svojte (sisaraci i kružnotrepetljikaši), koje su se pokazale manje otpornim na visoke protoke. Sastav obraštaja pod snažnim je utjecajem uzvodnih područja, pri čemu jezero Visovac ima velik utjecaj na biocenoze Skradinskog buka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Renata Matoničkin Kepčija
(mentor)