Pregled bibliografske jedinice broj: 957438
Terminologija kao odraz socijalnog i profesionalnog identiteta glazbenika u Hrvatskoj
Terminologija kao odraz socijalnog i profesionalnog identiteta glazbenika u Hrvatskoj // Muzički identiteti - tematski zbornik // Musical Identities - Thematic Proceedings / Petrović, Milena (ur.).
Beograd: Fakultet muzičke umetnosti Beograd, 2018. str. 142-153 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 957438 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Terminologija kao odraz socijalnog i profesionalnog
identiteta glazbenika u Hrvatskoj
(Terminology as a Reflection of Croatian Musicians’
Social and Professional Identity)
Autori
Kiš Žuvela, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Muzički identiteti - tematski zbornik // Musical Identities - Thematic Proceedings
/ Petrović, Milena - Beograd : Fakultet muzičke umetnosti Beograd, 2018, 142-153
ISBN
978-86-88619-98-1
Skup
20. pedagoški forum scenskih umetnosti
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 29.09.2017. - 01.10.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
glazbena terminologija, leksički registri, identitet glazbenika, normiranje jezika, Conmusterm
(music terminology, musicians' identity, lexical level, linguistic norm)
Sažetak
Jezici za posebne namjene ili jezici struke, baš kao ni opći jezik, nisu jedinstveni već se nužno raslojavaju na kontekstualno uvjetovane razine diskursa (registre) jer moraju omogućavati komunikaciju u funkcionalno različitim situacijama. Metajezik glazbe također se javlja u više registarskih varijeteta koji se prema funkcionalnostilističkim kriterijima načelno mogu podijeliti u tri skupine: razgovorne, publicističke i znanstvene (uključujući i pedagoški funkcionalni podstil), iako su granice među njima najčešće nejasne i vrlo propusne. Razlike su najznačajnije na leksičkoj razini pa predstavljaju plodno tlo za terminološka istraživanja. Leksički sadržaj diskursa često otkriva profesionalni identitet glazbenika kao skladatelja, izvođača/praktičara, teoretičara ili muzikologa, itd. To jezično bogatstvo istodobno otežava komunikaciju u stručnim i znanstvenim kontekstima u kojima bi stupanj normiranosti morao biti najviši, a individuacija svedena na najmanju mjeru. Leksička varijacija dovodi do značajnih semantičkih poteškoća, često uslijed upliva stručnoga žargona, te „legitimacije” identiteta glazbenika. Osobit su problem sinonimija i polisemija, nepoželjne u znanstvenome funkcionalnom stilu i pedagoškome funkcionalnom podstilu, koji teže jasnoj i nedvosmislenoj komunikaciji. Ona je pak nemoguća bez dobro opisane, uređene i standardizirane terminologije. U ovoj je studiji nekoliko normativnih rješenja donesenih u okviru projekta Conmusterm uspoređeno s uporabnom terminološkom normom glazbenih profesionalaca koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj. U izlaganju će se predstaviti primijenjena terminološka načela, kao i rezultati anketa, koji potvrđuju postojanje korelacije između statusa glazbenika (profesionalne uloge, nastavna i/ili znanstvena aktivnost, regionalna distribucija i dob) i njihova odnosa prema terminološkoj normi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
--IP-2013-11-5355 - Problemi temeljnoga suvremenog glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (conmusterm) (Gligo, Nikša) ( CroRIS)
Ustanove:
Muzička akademija, Zagreb
Profili:
Sanja Kiš Žuvela
(autor)