Pregled bibliografske jedinice broj: 957373
Aktivno starenje – obrazovna razina: prednost ili prepreka?
Aktivno starenje – obrazovna razina: prednost ili prepreka? // Zbornik radova sa znanstvenog skupa "Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva" / Družić, Gordan ; Družić, Ivo (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Odsjek za ekonomska istraživanja) i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 51-78 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 957373 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aktivno starenje – obrazovna razina: prednost ili prepreka?
(Active ageing - educational level: advantage or burden?)
Autori
Obadić, Alka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa "Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva"
/ Družić, Gordan ; Družić, Ivo - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Odsjek za ekonomska istraživanja) i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 51-78
ISBN
978-953-347-222-5
Skup
Znanstveni skup Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
aktivno starenje, radni status, kompjuterske vještine, obrazovni tečaj, Hrvatska
(active ageing, employment status, computer skills, education training, Croatia)
Sažetak
Starenje stanovništva na području EU-a dugoročno sve više utječe na smanjivanje radnog kontigenta te je, radi osiguravanja održivosti mirovinskih i zdravstvenih sustava, ključno povećanje stope zaposlenosti starijih osoba. U radu se analizira radni status osoba starijih od 55 godina te se posebno analizira skupina umirovljenika i njihovo poznavanje kompjuterskih vještina i uključenost u dodatne oblike cjeloživotnog obrazovanja. Umirovljenici s višom razinom obrazovanja skloniji su raditi te je stopa zaposlenosti za umirovljenike s višom razinom obrazovanja dvostruko veća od prosječne ukupne stope za tu skupinu. Rezultati istraživanja na temelju SHARE baze pokazuju kako je u dobnoj skupini 55-59 najviše umirovljenih muškaraca u Austriji (11, 6%), Luksemburgu (9, 5%) i Hrvatskoj (9%), a prosječno je veći udio umirovljenih muškaraca koji rade. U Hrvatskoj najveći udio umirovljenika koji obavljaju neki plaćeni posao čine muškarci niže obrazovne razine (čak 57, 3%), dok je među umirovljenicama najveći udio onih koje obavljaju neki plaćeni posao s visokom razinom obrazovanja (40, 9%). U odabranoj skupini zemalja čak preko polovica žena (51, 0%) nikada se nije služila računalom, za razliku od četvrtine muškaraca (40, 5%), što ih zasigurno sputava prilikom njihove daljnje aktivacije na tržištu rada. Iznenađuje podatak koji ukazuje kako se čak 72, 2% žena niže razine ISCED klasifikacije nikada nije služilo računalom, ali je stoga prosječno gotovo 50% umirovljenih žena više od muškaraca uključeno u neki od oblika obrazovnog tečaja ili treninga.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
