Naslov
Usmenoknjiževni oblici kaštelanskoga kraja u etnološkom kontekstu
(ORAL – LITERARY FORMS OF THE KAŠTELA REGION IN THE ETHNOLOGICAL CONTEXT)

Autori
Kasalo, Antea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Split

Datum
26.09

Godina
2018

Stranica
28

Mentor
Prof. dr. sc. Marko Dragić

Ključne riječi
kaštelanski običaji, crkveno-pučka baština, društvene zabave, krnjeval, Miljenko i Dobrila.
(customs of Kaštela, church – folk heritage, social entertainments, carnival, Miljenko and Dobrila.)

Sažetak
Navodeći običaje mještana, druženja mladih i starih generacija, zabave te povijesne priče, prikazana je prirodna i povijesna vrijednost prostora. Veliku ulogu u donjokaštelanskome društvu prve polovice dvadesetoga stoljeća imala je Katolička crkva, a crkve u naseljima bile su jedno od glavnih žarišta društvenoga života. U kaštelanskom su se kraju posebno istaknuli običaji za vrijeme: sv. Barbare, Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije i sv. Lucije. Velik je značaj tih blagdana za mještane i svakoga od njih su osobito cijenili te pridavali veliku važnost. Posebno se ističe pobožnost prema Gospi Stomoriji kojoj će se stanovništvo obraćati u teškim životnim trenucima zavjetnim darovima i molitvama kao svojoj zagovornici i tješiteljici. Crkve i običaji vjerno svjedoče tradicionalnom bogatstvu grada Kaštela. U literaturi se navodi kakvo je bilo kaštelansko slavlje za vrijeme različitih blagdana. Mnogo se vremena provodilo u prirodi i razne su se molitve posvećivale dobrom urodu jer su upravo stanovnici Kaštela živjeli od tih polja, prirode i uroda u koji su uložili cijeli svoj godišnji trud. Veliku pažnju posvećivali su društvenim zabavama u kojima su se zajedno družili i veselili i mlađi i stariji naraštaji. Mnogi gradovi imaju svoju tradiciju i običaje vezane uz pokladno vrijeme, a u Kaštelima se također odvija posebna zabava. U to vrijeme poklada, koje je trajalo od blagdana Sveta tri kralja pa do početka Korizme, nestajale su razlike među slojevima građana jer su svi sudjelovali u pokladnoj povorci. Legende i priče u Kaštelima zauzimaju posebno mjesto. Legenda o Miljenku i Dobrili nadjačala je mnoge druge svojom poučnom pričom u kojoj je naglašena važnost ljubavi u životu. O sudbini dvoje mladih napisane su: novela, opera te kazališna predstava, a dječji dom u Kaštel Lukšiću, smješten nedaleko od njihova posljednjeg počivališta, nosi naziv Miljenko i Dobrila. Svi izvori navode mnoštvo lijepih običaja i druženja različitih generacija u svako doba godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA