Naslov
POPULIZMI U POLITIČKOM DISKURSU (USPOREDBA AMERIČKIH I HRVATSKIH SUVREMENIH POLITIČARA)
(POPULISM IN POLITICAL DISCOURSE (COMPARISON OF AMERICAN AND CROATIAN CONTEMPORARY POLITICIANS))

Autori
Rogulj, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.09

Godina
2018

Stranica
70

Mentor
Kišiček, Gabrijela

Ključne riječi
populizam, retorika, argumentacija, politički diskurs
(populism, rhetoric, argumentation, political discourse)

Sažetak
Populizam je jedno od ključnih obiljeţja suvremene politike. U ovom radu analizira se diskurs suvremenih američkih i hrvatskih političara koji su u medijima i literaturi označeni kao populisti. Jedan aspekt analize oslanja se na spoznaje političke teorije o populizmu i nastoji utvrditi zbog čega se odreĎeni političar naziva populistom, a drugi se tiče retoričkog ponašanja populista. Analizirana je retorika Donalda Trumpa, Bernieja Sandersa, Milana Bandića, Ţeljka Keruma, Boţe Petrova i Ivana Sinčića. Budući da im je populizam zajednička odrednica, pretpostavljeno je da će se kod svih analiziranih političara pojaviti odreĎeni retorički i argumentacijski obrasci neovisno o ideološkim, kulturnim i zemljopisnim razlikama, ali i da će varirati ovisno o tipu populizma. Prvi dio rada predstavlja retoričku i argumentacijsku teoriju te terminologiju i tipologiju populizma, a drugi rezultate analize diskursa navedenih političara. Rezultati pokazuju da se svi navedeni političari u odreĎenoj mjeri mogu smatrati populistima, ali i vaţnost boljeg razumijevanja sloţenosti tog pojma jer se njihovi populizmi bitno razlikuju. Analiza je potvrdila etos kao temeljno sredstvo uvjeravanja u političkom diskursu i ukazala na specifično populističke strategije njegove izgradnje. Logička argumentacija populista slaba je i slabo prisutna, češća kod ideoloških populista. Uvjeravanje patosom vrlo je često i većinski usmjereno na izazivanje negativnih emocija.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA