Pregled bibliografske jedinice broj: 956836
Vinarstvo vinogorja Primošten
Vinarstvo vinogorja Primošten, 2018., diplomski rad, preddiplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 956836 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vinarstvo vinogorja Primošten
(Winemaking of Primošten wine-growing hill)
Autori
Marinov, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
13.09
Godina
2018
Stranica
19
Mentor
Jagatić Korenika, Ana-Marija
Ključne riječi
vinogorje Primošten, ´Babić´, Bucavac
(Primošten viticulture area, 'Babić', Bucavac)
Sažetak
Primoštensko vinarstvo ima dugu tradiciju koja se ocrtava kroz autohtone sorte vinove loze i specifičan terroir. Terroir karakterizira kamen, sunce, more, malo neravnomjerno raspoređenih oborina i jak vjetar. Najveći dio vinogradarske površine je pod starim vinogradima starim i do 50 godina. Vinogorje je iznimno prepoznatljivo po čuvenom vinu Babić te specifičnom položaju Bucavac kojega posebnim čine vlačice i tirade koje tvore kamenu mrežu- takozvanu „primoštensku čipku“ na kojoj sorta ´Babić´ daje najbolju kvalitetu. Kroz ovaj rad će biti prikazan razvoj i stanje u vinarstvu primoštenskog vinogorja, primoštenska vina i sorte od kojih se dobivaju te neki od najznačajnijih proizvođača. Primoštensko vinogorje je doživjelo svoje zlatno razdoblje kad i većina vinogorja u Hrvatskoj- sredinom XIX. stoljeća uslijed pojave bolesti luga i plamenjače te filoksere u Francuskoj. Razdoblje je trajalo svega 50-ak godina nakon kojeg vinogradarstvo djelomično nazaduje i zadržava se na istoj razini. Višestruki razlozi su utjecali na stanje vinogradarstva kao što su: loši i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nerazvijenost znanja i tehnika održavanja i podizanja nasada, nedovoljno razumijevanje lokalne sredine prema vinskom turizmu i općenito prodaji vina. Uslijed pojave vinskog turizma u svijetu, isti trend se razvija i u ovim krajevima te se proizvodnja i ponuda vina počinju ponovno razvijati. Rad se temelji na metodama intervjua s primoštenskim vinarima i vinogradarima te literaturi posvećenoj povijesnom razvoju primoštenskog vinogorja. Korištene metode: studij slučaja, intervju, deskriptivne i komparativne metode.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb