Pregled bibliografske jedinice broj: 956778
Hrvatska i četvrta industrijska revolucija
Hrvatska i četvrta industrijska revolucija // Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva / Družić, Gordan ; Družić, Ivo (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 283-308 (demonstracija, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 956778 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska i četvrta industrijska revolucija
(Croatia and the fourth industrial revolution)
Autori
Družić, Gordan ; Basarac Sertić, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva
/ Družić, Gordan ; Družić, Ivo - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018, 283-308
ISBN
978-953-347-222-5
Skup
Znanstveni skup Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Demonstracija
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Republika Hrvatska, Europska unija, četvrta industrijska revolucija, industrija 4.0
(Republic of Croatia, European Union, Fourth Industrial Revolution, Industry 4.0)
Sažetak
Industrija je u središtu deset političkih prioriteta Europske komisije, a industrijska preobrazba trebala je započeti 2012. godine dokumentom o „reindustrijalizaciji Europe“, kojim je Europska unija namjeravala preokrenuti smanjenu ulogu industrije u Europi s tadašnje razine (u smislu dodane vrijednosti) od oko 16% BDP-a do 20% do 2020. godine. Konkretna implementacija nastavljana je „Junckerovim planom”, odnosno Planom ulaganja za Europu 2014., kada je uspostavljen Europski fond za strateška ulaganja, kako bi se diljem kontinenta poticali strateški projekti i tako rješavao problem pomanjkanja ulaganja. Pored toga, donesene su brojne politike i dokumenti o važnosti „industrijske renesanse“, koji su usmjereni na osnaživanje industrije za stvaranje novih radnih mjesta, jačanje konkurentnosti Europe, poticanje ulaganja i inovacija u čistim i digitalnim tehnologijama te obranu europskih regija i radnika koji su najviše pogođeni industrijskim promjenama. Međutim, iako se cilj od 20% udjela tada činio ambicioznim, isti je nakon smanjenja udjela EU-a u globalnom proizvodnom izvozu i nakon smanjene uloge industrije u ukupnom gospodarstvu EU-a, postao nedostižan. Kao posljednji korak, u rujnu 2017. objavljena je „obnovljena strategija industrijske politike EU-a“ koja okuplja sve tekuće i nove horizontalne inicijative i inicijative specifi čne za pojedine sektore te uvodi pojam četvrte industrijske revolucije. Naime, četvrta industrijska revolucija ili industrija 4.0 defi nirana je kao sljedeća razina proizvodnje u kojoj tehnologija nije egzogeni faktor. Preciznije, riječ je o globalnom konceptu digitalne transformacije industrije koji ukazuje na novo industrijsko doba koje transformira tradicionalne proizvodne procese i načine rada. Međutim, važno je istaknuti da je industrija 4.0 još uvijek uglavnom vizija, čak i u razvijenim ekonomijama. U radu se stoga analizira pozicija i spremnost Republike Hrvatske, kao članice Europske unije, s obzirom da će svima koji su nepripremljeni pratiti četvrtu industrijsku revoluciju, ista donijeti defi cit konkurentnosti u smislu još veće nezaposlenosti i dublje socijalne nejednakosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti