Pregled bibliografske jedinice broj: 956315
Psihološka prilagodba na očinstvo
Psihološka prilagodba na očinstvo, 2018., diplomski rad, diplomski, Odjel za psihologiju, Zagreb, Hrvatska
CROSBI ID: 956315 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihološka prilagodba na očinstvo
(Psychological adjustment to fatherthood)
Autori
Ančić, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za psihologiju
Mjesto
Zagreb, Hrvatska
Datum
21.09
Godina
2018
Stranica
50+6
Mentor
Nakić Radoš, Sandra
Ključne riječi
poslijeporođajna depresivnost ; anksioznost ; očinstvo ; rizični čimbenici
(postpartum depression ; anxiety ; fatherhood ; risk factors)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je istražiti čimbenike koji su povezani sa psihološkom prilagodbom muškaraca na očinstvo te utvrditi smjer njihova djelovanja. Točnije, cilj je bio ispitati učestalost i prediktore anksioznosti i depresivnosti kod očeva. U istraživanju je sudjelovalo 145 očeva koji su imali dijete u dobi od 6 tjedana do godine dana. Sudionici su bili regrutirani preko Interneta na društvenim mrežama i metodom snježne grude. Ispunili su on line upitnik koji se sastojao od: Kraće verzije skale depresije, anksioznosti i stresa, Edinburškog upitnika poslijeporođajne depresivnosti, Ljestvice novorođenačkog temperamenta, Upitnika percepcije kvalitete bračnog odnosa, Skale sukoba radne i obiteljske uloge i Upitnika općih podataka. Rezultati su pokazali da 9% očeva ima simptome umjerene do teške anksioznosti, dok ih 5, 5% do 9, 7% pokazuje izražene simptome depresivnosti. Prediktori psihološke prilagodbe očeva svrstani su u 3 kategorije: 1) mentalno zdravlje (anksioznost, stres i depresivnost), 2) individualne karakteristike djeteta (temperament) i 3) kontekstualne čimbenike (percipirana depresivnost partnerice, kvaliteta bračnog odnosa i sukob radne i obiteljske uloge). U svrhu prognoziranja anksioznosti i depresivnosti nakon rođenja djeteta napravljene su dvije hijerarhijske regresijske analize. Rezultati prve analize upućuju na značajan doprinos prediktora stresa kriteriju anksioznosti, što znači da viša razina stresa pozitivno pridonosi razvoju simptoma anksioznosti. Sveukupno je objašnjeno 41% varijance anksioznosti. Nadalje, u drugoj hijerarhijskoj regresiji pokazalo se da su viša razina simptoma anksioznosti, percipirani težak temperament djeteta i niska kvaliteta odnosa među roditeljima značajni pozitivni prediktori depresivnosti te je sveukupno objašnjeno 66% varijance. Potrebno je oformiti programe koji bi pružali informacije i potporu očevima kako bi se poboljšalo mentalno zdravlje te ih na taj način osnažili za novu ulogu u životu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
Napomena
The aim of this research was to examine factors
related to a psychological adjustment of fathers
and to determine a direction of their effects.
More specifically, the aim was to investigate
frequency and predictors of anxiety and depressive
symptoms among fathers. The study included 145
fathers whose child was 6 weeks to one-year-old.
Participants were recruited advertising over the
Internet on social networks and by snowball
method. They completed an online questionnaire
consisted of: Depression Anxiety and Stress Scale,
Edinburgh Postnatal Depression Scale, Newborn
Temperament Scale, Perceived Quality of Marital
Relationship Questionnaire, Family-Work Conflict
Scale and General Data Questionnaire. The results
showed that 6.9% of fathers had moderate to severe
anxiety symptoms, while 5.5% to 9.7% shows serious
symptoms of depression. Predictors of
psychological adjustment of fathers were
classified into three categories: 1) parental
mental health (anxiety, stress, and depression),
2) individual characteristics of a child
(temperament) and 3) contextual factors (perceived
partner's depression, quality of marriage
relationship and role conflict work - family). In
order to predict parental anxiety and depression,
two hierarchical regression analyzes were made.
The results of the first analyze suggest a
significant contribution of stress to anxiety with
41% variance of anxiety explained, which means
that the higher levels of stress predict higher
levels of symptoms of anxiety. Furthermore, in the
second hierarchical regression, it was shown that
higher levels of anxiety symptoms, perceived
difficult temperament of a child and low quality
of couple’s relationship were significant
predictors of higher levels of depression with 66%
variance explained. It is necessary to create
programs that would provide information and
support to fathers in order to improve mental
health and thus strengthen their new role in life.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
Profili:
Sandra Nakić Radoš
(mentor)