Naslov
Zooplankton – zanemaren ali važan segment u biocenozama mediteranskih lokvi
(Zooplankton – neglected, but important segment in biocenosis of mediterranean ponds)

Autori
Dražina, Tvrtko ; Špoljar, Maria ; Kahriman, Kristina ; Štih, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
ZBORNIK SAŽETAKA 13. HRVATSKOG BIOLOŠKOG KONGRESA ; BOOK OF ABSTRACTS OF THE 13th CROATIAN BIOLOGICAL CONGRESS / Kružić, Petar ; Caput Mihalić, Katarina ; Gottstein, Sanja ; Pavoković, Dubravko ; Kučinić, Mladen - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2018, 63-64

Skup
13. Hrvatski biološki kongres

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 19.09.2018. - 23.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Rotifera, Copepoda, Cladocera, povremene lokve, konzervacija
(Rotifera, Copepoda, Cladocera, temporary ponds, conservation)

Sažetak
Razvoj turizma u mediteranskom području i napuštanje tradicionalne poljoprivrede dovodi do sukcesije i nestanka više tipova različitih staništa. Mediteranske povremene lokve jedno su od takvih, izrazito ugroženih staništa. Usprkos maloj površini, lokve su prepoznate kao područje velike biološke raznolikosti te su u zakonskoj legislativi EU navedene kao prioritetno stanište zaštite. Zooplankton je jedan od esencijalnih segmenata biocenoza mediteranskih lokvi. Kratko generacijsko vrijeme i brz odgovor na okolišne promjene naglašava ovu skupinu kao potencijalno dobre indikatore ekološkog stanja lokvi. Glavni ciljevi istraživanja bili su utvrditi: (1) utjecaj glavnih okolišnih čimbenika na sastav, raznolikost, brojnost i trofičku strukturu zooplanktona ; (2) važnost zooplanktona kao indikatora ekološkog statusa lokvi. Zooplankton je uzorkovan u dvanaest otočnih lokvi, smještenih na Dugom otoku i Rabu (Jadransko more, Hrvatska). Ukupno smo utvrdili 60 svojti: Rotifera su bili najraznolikija skupina (46), zatim Cladocera (10) i Copepoda (6). Od abiotičkih čimbenika, salinitet je negativno korelirao s bioraznolikošću. Predacija riba negativno je utjecala na brojnost zooplanktona, dok su makrofiti pozitivno utjecali na njegovu brojnost i raznolikost. Na mediteranskim otocima lokve su često jedina slatkovodna staništa. Neophodno je imati holistički pristup istraživanjima i poduzeti odgovarajuće mjere konzervacije i restauracije kako bi se spriječila sukcesija ovih staništa. The development of tourism in the Mediterranean area and the abandonment of traditional extensive agriculture lead to the succession of several different habitat types. One of the most endangered habitats is Mediterranean temporary ponds. Despite small size, these ephemeral waterbodies are recognized as reservoirs of biodiversity and they are one of the priority habitat types for conservation, according to the EU Habitats Directive. Zooplankton is one of the essential segments in the Mediterranean ponds biocenosis. Short generation time and their quick respond to environmental changes highlights zooplankton as good indicator of pond ecological status. Main goals of our investigation were to establish: (1) most important biotic and abiotic factors that shaped zooplankton in small ponds ; (2) zooplankton as indicator for ecological status of these waterbodies. We sampled zooplankton from twelve small ponds situated on Dugi otok and Rab island (Adriatic Sea, Croatia). Altogether 60 species were found: Rotifera were most diverse group (46), followed by Cladocera (10) and Copepoda (6). Of abiotic factors, salinity negatively correlated with biodiversity. Fish predation negatively affected zooplankton abundance, while macrophytes positively affected abundance. On the Mediterranean islands ponds are often the only freshwater habitats. It is necessary to have holistic research and to undertake appropriate conservation and restoration measures, in order to prevent their succession.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA