Naslov
Nekonvencionalna ležišta u hrvatskom dijelu Panonskoga bazenskog sustava – podrijetlo, sastav i petrofizikalna svojstva
(Unconventional reservoirs in the Croatian part of the Pannonian Basin System - origin, composition and petrophysics)

Autori
Vidić, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2018

Stranica
48

Mentor
Malvić, Tomislav

Ključne riječi
nekonvencionalna ležišta, HPBS, slabopropusni pješčenjaci, matične stijene, šupljikavost, propusnost
(unconventional reservoirs, CPBS, weakly permeable sandstones, source rocks, porosity, permeability)

Sažetak
Hrvatskoj pripada jugozapadni dio Panonskoga bazenskog sustava koji je u posljednjih 60 godina uvelike istražen. Radni vijek postojećih polja iz kojih se pridobivaju ugljikovodici se približava kraju, čime sve veću pozornost, u nedostatku rezervi, uživaju nekonvencionalna ležišta. Njihova svojstva poput šupljikavosti i propusnosti nepovoljna su za crpljenje, stoga su za privođenje eksploataciji potrebne složenije i skuplje metode kao što su hidrauličko lomljenje te horizontalno ili multilateralno bušenje. Nekonvencionalni potencijal hrvatskoga dijela Panonskoga bazenskog sustava (HPBS-a) očituje se u slabopropusnim pješčenjacima i matičnim stijenama. Upravo taj potencijal slabopropusnih pješčenjaka prikazan je u radu proračunom geološke vjerojatnosti i šupljikavosti za dva područja unutar Dravske depresije, eksploatacijsko polje Beničanci i strukturu Cremušina. Nadalje, pobliže su opisane i matične stijene, a kao njihovi predstavnici izdvojeni su lapori i kalcitni lapori. Oni su nosioci kerogena tipa II i III, ishodišne tvari za postanak ugljikovodika. Taložene su tijekom gornjega badena, sarmata i donjega panona u marinskim i jezerskim okolišima, dok su slabopropusni pješčenjaci taloženi kao rubni litofacijesi iz turbiditnih struja. Također, dani su i primjeri zamki nekonvencionalnih ležišta. Ipak, iako je nekonvencionalni potencijal HPBS-a neupitan, potrebna su istražna bušenja kako bi se te rezerve mogle smatrati dokazanima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
Ocjenjivači: dr. sc. Tomislav Malvić, redoviti profesor RGNF-a ; dr. sc. Josipa Velić, profesorica emerita SuZ-a ; dr. sc. Uroš Barudžija, docent RGNF-a.

POVEZANOST RADA