Naslov
Informacijsko ponašanje studenata pri pretraživanju znanstvenih i stručnih informacija
(Students' information behavior through seeking scientific and professional information)

Autori
Đurđević, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Filozofski fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
12.09

Godina
2018

Stranica
34

Mentor
Papić, Anita

Ključne riječi
informacijsko ponašanje, studenti, pretraživanje, znanstvene informacije, stručne informacije, baze podataka
(information behavior, students, seeking, scientific information, professional information, databases)

Sažetak
Informacijsko ponašanje studenata podrazumijeva smisleno pretraživanje informacija koje su im potrebne radi završavanja određenih zadataka tijekom studija. Dva bitna čimbenika kod informacijskog ponašanja studenata su razina informacijske i informatičke pismenosti. Nadalje, studenti informacije najčešće pretražuju korištenjem internetskih tražilica, pretraživanjem OPAC-a i baza podataka te korištenjem digitalne knjižnice. Važnu ulogu kod studenata koji pretražuju znanstvene i stručne informacije imaju sveučilišne knjižnice. Kako bi se olakšalo razumijevanje procesa pretraživanja informacija, razvijeni su takozvani ISP modeli koji objašnjavaju korake koje osoba koja pretražuje informacije treba poduzeti, a dva najpoznatija su Kuhlthau te Ellisov model. Baza podataka je organizirana i uređena cjelina međusobno povezanih podataka spremljenih bez nepotrebne redundancije. Postoje tri vrste baze podataka – bibliografske, citatne i s cjelovitim tekstom. Dok pojedine baze podataka preko svojih sučelja nude pristup drugim bazama podataka, postoje i one koje imaju svoja vlastita sučelja za pretraživanje. Postoji nekoliko načina za pojednostavljivanje pretraživanja – Booleovi operatori, znakovi za kraćenje ili zamjenski znakovi i predmetno označivanje. Iako postoje brojne baze podataka, studenti informacijskih znanosti najčešće koriste baze podataka EBSCO, EmeraldInsight, Inspec, Scopus te Web of Science. Osim baza podataka, studenti često pretražuju i online kataloge (OPAC), zatim Google Scholar te naposljetku i digitalne knjižnice. U radu su prikazani rezultati istraživanja provedenog među studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku na temu informacijskog ponašanja studenata pri pretraživanju znanstvenih i stručnih informacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA