Naslov
Nezaposleni koji rade: radnici i poduzetnici iz sjene
(The unemployment at work: Shadow workers and enterepreneurs)

Autori
Crnković-Pozaić, Sanja

Izvornik
Financijska teorija i praksa (1332-3970) 26 (2002), 1; 303-306

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
nezaposlenost; zapošljavanje; neslužbeno gospodarstvo; j. zetništvo; radna snaga
(unemployment; employment; unofficial economy; labour force)

Sažetak
U Hrvatskoj .ni već dulje vrijeme sužene mogućnosti zapošljavanja, velik je broj evidentiranih nezaposlenih i dugo se Čeka na zaposlenje, s tim da tek manji dio nezaposlenih ostvaruje pravo na novčanu naknadu. Stoga znatan broj nezaposlenih osoba prijavljenih zavodima za zapošljavanje radi u NG-u kao radnici "na crno", pomažući su članovi obitelji ili samozaposleni. U istraživanju pozornost je usmjerena na samozaposlene: vlasnike poslovnog subjekta, obrta ili poljoprivrednog zemljišta i zaposlene za svoj račun, te na pomažuće članove obitelji koji, obično bez naknade, rade u obiteljskom poslu. Većina osoba koja radi za vlastiti račun započela je svoje malo poduzetništvo iz nužde, a prije toga su bili pretežito nezaposleni. Poduzetnici u sjeni uglavnom su radili prije nezaposlenosti i većinom su bili uposlenici. Za sve kategorije samozaposlenih željena plaća u SG-u nekoliko je puta veća od njihovih sadašnjih primanja, što pokazuje da oni ne žele ući na službeno tržište rada sve dok ne mogu zarađivati mnogo više od onoga što ostvaruju na neslužbenom tržištu. Kao što u svakom društvu, i medu nezaposlenima postoji određeni postotak poduzetnika. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) pokrenuo je Program za poticanje samozapošljavanja radi identifikacije poduzetnika u sjeni te njihova osposobljavanja, savjetovanja, kreditiranja i zapošljavanja u SG-u. Komparativna analiza programa za poticanje samozapošljavanja u drugim zemljama pokazala je daje to malen, ali vrlo bitan dio programa aktivne politike zapošljavanja europskih zemalja. Pojedine kategorije nezaposlenih u Hrvatskoj vrlo su pozitivno ocijenile taj program, premda nisu uvijek odlučile sudjelovati u njemu. Za one koji napuste program ili za one koji smatraju daje za njih samozapošljavanje posljednji način radnog angažiranja, vrijedno je pomno procijeniti rizik kako ih se ne bi gurnulo dublje u siromaštvo. Uspjeh programa u Hrvatskoj usporediv je sa sličnim programima samozapošljavanja u drugim zemljama, a da bi program bio učinkovitiji s obzirom na troškove i pomogao mogućim poduzetnicima u boljoj procjeni rizika s kojim će se susresti, potrebno je provoditi potpunije informiranje na početku programa, stroži samoodabir i postupke selekcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA