Naslov
Stigma psihičkih poremećaja: što ju potiče i kako ju smanjiti?

Autori
Kurtović, Ana ; Svalina, Nikolina ; Vučković, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
25. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u promociji i zaštiti ljudskih prava i društvene pravednosti, Knjiga sažetaka / Ćubela Adorić, Vera ; Franc, Renata ; Kalebić Maglica, Barbara ; Nakić Radoš, Sandra - Jasrebarsko : Naklada Slap, 2017, 69-69

ISBN
978-953-55079-6-3

Skup
Psihologija u promociji i zaštiti ljudskih prava i društvene pravednosti, Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 08.11.2017. - 11.11.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
stigma ; psihički poremećaji ; novine ; destigmatizacija
(stigma ; mental disorders ; newspaper ; destigmatization)

Sažetak
Stigma psihičkih poremećaja još uvijek je izrazito prisutna u našem društvu, a tiskani mediji uvelike tome pridonose. Članci koji se bave psihičkim poremećajima najčešće izvještavaju o nasilnim djelima ili samoubojstvima na način koji potiče stigmu. Kako bi se ispitale karakteristike novinskih članaka koji spominju osobe sa psihičkim poremećajima, analizirali smo 48 članaka. Članci su prikupljeni upisivanjem ključnih pojmova (psihički poremećaji, psihijatrija, shizofrenija i sl.) u tražilicu www.google.com. Sadržaj novinskih članaka analizirali su autori na temelju sljedećih kriterija: točnost informacija, informacije o uzrocima, informacije o raspoloživim oblicima pomoći, terminologija, poticanje emocionalnih informacija. Na temelju onih karakteristika u kojima su se autori slagali, zaključeno je da, od 48 članaka, nema niti jednog koji bi se mogao opisati kao senzibilizirajući ili edukativan te da većina članaka ne uključuje osnovne informacije o dijagnozama, ne spominje liječenje, nema korisnih informacija o raspoloživim oblicima pomoći, imaju neutemeljene pretpostavke o uzrocima ponašanja (npr. suicida), koriste netočne ili polutočne, kolokvijalne i stigmatizirajuće termine (npr. manijak), potiču neopravdane generalizacije pa se može opravdano pretpostaviti da izazivaju strah kod javnosti. S obzirom na podatke, zanimalo nas je mišljenje opće populacije i osoba sa psihičkim poremećajima (korisnika Centra za pružanje usluga u zajednici "JA kao i TI") o tome kako smanjiti stigmu psihičkih poremećaja. Sudionici su odgovarali na pitanje "Što treba napraviti za smanjenje stigme prema osobama sa psihičkim poremećajima" zaokruživanjem ponuđenih odgovora (maksimalno 12). Ponuđene odgovore osmislili su autori istraživanja na temelju relevantne literature. Sudionici iz opće populacije ispitani su online ispitivanjem, metodom snježne grude kao i oglašavanjem na društvenim mrežama. Korisnici Centra ispitani su metodom papir- olovka individualno na redovitim sastancima s asistentom. Rezultati su pokazali da se i sudionici iz opće populacije (N=265) i korisnici Centra (N=52) slažu oko najvažnijih prioriteta na koje treba usmjeriti pažnju u naporima da se smanji stigma prema psihičkim poremećajima. Prvih pet rangova po frekvenciji zauzimaju: 1) treba otvoreno pričati o problemima mentalnog zdravlja , 2) kada je god moguće, uklopiti edukaciju o problemima mentalnog zdravlja u formalno obrazovanje, 3) stručnjaci trebaju češće u javnosti govoriti o problemima mentalnog zdravlja, 4) trebalo bi dopustiti osobama s problemima mentalnog zdravlja da same govore o svojim iskustvima te 5) sredstva javnog informiranja bi trebala više pažnje posvetiti smanjenju stigme psihičkih poremećaja. Iako dobiveni podaci daju korisne smjernice za buduće napore usmjerene na smanjenje stigme psihičkih poremećaja, moraju se razmatrati s oprezom zbog neujednačenog načina prikupljanja podataka kao i neujednačenih skupina iz opće populacije i korisnika Centra.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA