Naslov
Prediktori depresivnosti u trudnoći
(Predictors of depression symptoms during pregnancy)

Autori
Žutić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
18.09

Godina
2018

Stranica
55+15

Mentor
Nakić Radoš, Sandra

Ključne riječi
depresija ; trudnoća ; prevalencija ; prediktori ; rizični čimbenici
(depression ; pregnancy ; prevalence ; predictors ; risk factors)

Sažetak
Trudnoća je izazovno razdoblje života koje potiče brojne promjene na fizičkom, psihičkom i socijalnom planu. S obzirom na to da je riječ o stresnom razdoblju povezanom s novim brigama i anksioznosti, ono predstavlja osjetljivo doba koje može potaknuti povrat prijašnjih depresivnih simptoma ili pojavu simptoma po prvi puta. Depresija u trudnoći čest je problem mentalnog zdravlja trudnica s procijenjenom prevalencijom 10-30%. Dok su prediktori poslijeporođajne depresije opsežno izučavani, prediktori depresije u trudnoći znatno su manje istraženi. Također, iako je depresija prepoznata kao važan zdravstveni problem i dalje je relativno zanemarena komponenta prenatalne skrbi. Cilj ovog istraživanja bio je dvojak: (1) ispitati prevalenciju depresivnosti u trudnoći, i (2) ispitati jesu li anksioznost (opća i specifična za trudnoću), percipirani stres, strategije suočavanja, samopoštovanje, percipirana socijalna podrška, sociodemografski i opstetrički podaci značajni prediktori depresivnosti u trudnoći. Trudnice (N= 310) su sudjelovale u istraživanju prosječno u 32. tjednu trudnoće. Pristupilo im se u trudničkoj ambulanti gdje su ispunile sljedeće upitnike: Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti, Upitnik depresije, anksioznosti i stresa, Ljestvicu zabrinutosti u trudnoći, Upitnik suočavanja sa stresom, Rosenbergovu skalu samopoštovanja, Ljestvicu percipirane socijalne podrške (obitelji i prijatelja), Ljestvicu percipirane podrške partnera te upitnik općih podataka. Rezultati su pokazali da 10-13% trudnica ima povišene depresivne simptome na EPDS-u (≥13), a najvažniji čimbenik u predviđanju depresivnih simptoma u trudnoći bio je viši percipirani stres. Dodatni čimbenici rizika bili su nisko samopoštovanje, viša opća anksioznost, anksioznost specifična za trudnoću u vidu brige za vlastito zdravlje i porođaj te povijest depresivnosti. Ovaj rad pruža smjernice za identifikaciju rizičnih trudnica te formiranje prilagođenih strategija intervencija kako bi se ovo posebno životno razdoblje učinilo prilikom osobnog rasta i razvoja, za sve buduće majke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

Napomena
Pregnancy is a challenging period that provokes
numerous changes in the physical, mental, and
social sphere. It is a highly stressful and
sensitive time associated with new worries and
anxiety that can trigger the return of previous
depression symptoms or the appearance of symptoms
for the first time. Depression during pregnancy is
a common mental health problem with an estimated
prevalence of 10-30%. While the risk factors for
postpartum depression have been extensively
studied, the predictors of depression during
pregnancy are far less explored. Also, even though
depression is recognized as an important health
issue, it is still a relatively neglected
component of pregnancy care. The aim of this study
was twofold: (1) to examine the prevalence of
depressive symptoms during pregnancy, and (2) to
examine whether anxiety (general and pregnancy-
specific), perceived stress, coping strategies,
self-esteem, perceived social support,
sociodemographic and obstetric data are
significant predictors of depression symptoms in
pregnancy. Pregnant women (N= 310) participated in
the study in the 32nd week of pregnancy on
average. They were approached in the prenatal
clinic where they fulfilled the following
questionnaires: Edinburgh Postnatal Depression
Scale, the Depression, Anxiety and Stress Scales,
Coping Orientation to Problems Experienced Scale,
Pregnancy Concerns Scale, Rosenberg Self-Esteem
Scale, Social Support Appraisal Scale (from family
and friends), Perceived Support from Partner Scale
and a general data questionnaire. The results
showed that 10-13% had elevated depression
symptoms EPDS (≥13), and the most important factor
in predicting depression symptoms during pregnancy
was higher levels of perceived stress. Additional
risk factors were low self-esteem, higher general
anxiety, pregnancy-specific anxiety (concerns
about own health and childbirth) and a history of
depressive symptoms. This study provides
guidelines for identifying pregnant women at risk
and forming tailored intervention strategies to
make this special period an opportunity for growth
and development for all women.

POVEZANOST RADA