Naslov
Zatravljivanje vinograda (prednosti i nedostatci)
(Grassing of vineyards (advantages and disadvantages))

Autori
Ostojić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Prvi središnji stručni skup vinogradara i vinara Hrvatske / CroVin - Sveti Martin na Muri : Infomart Zagreb, 2018, 31-31

Skup
Prvi središnji stručni skup vinogradara i vinara Hrvatske (CroVin)

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 03.05.2018. - 04.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zatravljivanje, trajni nasadi, samonikla korovna flora
(weeding, permanent plants, weed flora itself)

Sažetak
Zatravljene vinograde održavamo redovitom košnjom, okopavanjem i mehaničkom obradom. Gnojidbu, nadosijavanje ćelavih i prorijeđenih mjesta također treba redovito obavljati po principima moderne agrotehnike. Prednosti zatravljenih vinograda pred onima u kojima provodimo konvencionalnu obradu oruđem, svode se na slijedeće: • priječi se (izostaje) erozija • olakšava prohod strojevima • smanjuje zbijenost tla • omogućuje pravovremena zaštita • olakšava rad radnicima (rezidba, vezanje, plijevljenje, vršikanje, berba) • povećava se sadržaj organske tvari u površinskom sloju tla • smanjuje se oštećivanje korijenja plugom i drugim ratilima u površinskom sloju • priječi naglo otjecanje oborinskih voda i pospješuje upijanje vode (ljetni pljuskovi) • priječi kolebanje temperature tla (ljeti zagrijavanje, zimi izmrzavanje) • priječi (racionalizira) potrošnju dušika • priječi adsorpciju (vezanje na koloide tla) fosfora i kalija iz mineralnih gnojiva te tako omogućuje njihovo bolje iskorištavanje • stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj korisnih organizama • poboljšava se obojenost grožđa • skraćuje duljina vegetacije • povećava sadržaj sladora • poboljšava se kakvoća vina • krajolik mijenja ugođaj oku Uz navedene prednosti zatravljivanje vinograda ima i određene nedostatke, a oni su: • Zatravljen vinograd jak je kompetitor vinovoj lozi u odnosu na minerale. Stoga na tlima oskudnim mineralima treba voditi računa da su trave veliki „žderači“ gnojiva. Naročito dušika. • U aridnijim područjima i u sušnim razdobljima, zatravljen nasad može trpjeti zbog nedostatka vode u tlu. Jednako tako u prvim godinama nakon sadnje, cjepovi loze mogu se slabije razvijati. U tim područjima se ne preporučuje sijati travu sve dok se nasad ne etablira. • Zatravljen vinograd omogućuje bolje uvjete za razvoj štetnih glodavaca (miševa i voluharica). • Nedostatak je i spoznaja da zatravljen vinograd treba često kositi (3 – 4 (5) puta u godini).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA