Naslov
Ekonomska ocjena modela uvođenja integrirane proizvodnje voća u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine
(Economic assessment of the model for introducing integrated fruit production in the Brcko District of Bosnia and Herzegovina)

Autori
Maksimović, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.05

Godina
2017

Stranica
102

Mentor
Grgić, Zoran

Ključne riječi
Integrirana proizvodnja voća, jabuka, šljiva, kruška, ekonomsko-tehnološki model, ekonomska analiza, DEX metoda.
(Integrated production, apple, plum, pear, economic and technological model, the economic analysis, the DEX method.)

Sažetak
Područje Brčko distrikta BiH ima povoljne prirodne i ekološke uvjete za intenzivnu voćarsku proizvodnju koja omogućava učinkovitost ulaganja i konkurentnost na tržištu. Usprkos svemu tomu Distrikt danas ima neorganiziranu voćarsku proizvodnju. Prateći zahtjeve tržišta i sve više standarde u pogledu proizvodnje nameće se integrirana proizvodnja voća (IPV) koja mora omogućiti ekonomsku isplativost, konkurentnost na tržištu te ekološku prihvatljivost. Cilj rada je istražiti preduvjete i ograničenja za organiziranje ekonomske učinkovitosti i održivosti uvođenja IPV-a u Brčko distriktu BiH za tri voćne vrste u tri varijante sadnje po hektaru: šljive (Š-600 kom/ha, Š-1000 kom/ha i Š-1500 kom/ha), kruške (K-1000 kom/ha, K-1500 kom/ha i K-2000 kom/ha) i jabuke (J-1000 kom/ha, J-2000 kom/ha i J-3000 kom/ha). Sukladno ciljevima u radu je izrađen ekonomsko-tehnološki model. Ovaj model dokazivan je ekonomskim izračunima korištenjem metoda ekonomskog uspjeha, ekonomičnosti i rentabilnosti, neto sadašnje vrijednosti (NSV), interne stope rentabilnosti (IRR) i cost-benefit analize (CBA). Dobiveni rezultati iskazuju da je voćna vrsta šljiva u varijanti sadnje Š-1500 najisplativija. Analizom osjetljivosti testirana je prva hipoteza na promjene količine proizvodnje i cijene u rasponu od +30 % do -30 %. Rezultati ekonomsko- tehnološkog modela pokazuju da je voćna vrsta šljiva u varijanti sadnje Š-1500 najisplativija za sadnju. Prelazak na IPV nije uvjetovan samo ekonomskim pokazateljima nego i stavovima voćara i njihovim navikama, tj. edukacijskim, sociopolitičkim i marketinškim kriterijima. Utvrditi stavove i spremnost voćara za uključenje u IPV naredni je cilj. Ispitivanjem i analiziranjem stavova proizvođača voća o spremnosti na prelazak na integrirani način proizvodnje testirana je druga hipoteza. Kao osnovni izvor podataka korišteno je istraživanje na terenu koje je provedeno metodom anketiranja u dva ciklusa. Između prve i druge ankete provedena je edukacija voćara na temu IPV. Višekriterijskom regresijom mjerena je razlika između stavova voćara prije i nakon edukacije o IPV-u. Edukacijski kriteriji najviše su utjecali na stavove voćara u pogledu IPV-a. DEX ekspertnim sustavom rangirane su varijante proizvodnje prema isplativosti. Specifičnost ove metode je mogućnost objedinjavanja kvantitativnih i kvalitativnih kriterija. Rezultati ove analize pokazali su da je šljiva u varijanti sadnje Š-1500 sadnica najisplativija za sadnju po DEX metodi. Kreirani ekonomsko-tehnološki model ovog rada dokazao je ekonomsku isplativost integrirane proizvodnje voća. Ekonomsko-tehnološkim modelom dokazana je prva hipoteza da je IPV ekonomski opravdan. Treba istaći da ekonomska isplativost integrirane proizvodnje voća nije dovoljan dokaz i razlog za uvođenje IPV-a i potrebno je potaknuti na promjene proizvođače voća u Distriktu. Rezultati istraživanja provedbom višestruke regresije pokazuju da postoji povezanost između promatranih varijabli istraživanja, odnosno višestrukom se regresijom mjere promjene stavova voćara u odnosu na početnu tvrdnju. Na temelju rezultata istraživanja dokazana je i druga hipoteza, koja se ogleda u tomu da su ograničenja uvođenja IPV-a uvjetovana edukacijskim, sociopolitičkim i marketinškim kriterijima. Rezultati ovog rada mogu poslužiti poljoprivrednicima u donošenju odluke o tomu koju voćnu vrstu saditi. Glavno zapažanje u radu ogleda se u konstataciji da se odabir sustava proizvodnje više ne može donositi na temelju samo jednog kriterija, npr. ekonomskog, nego se moraju uključiti i širi društveni kriteriji kao što su sociopolitički, marketinški i tehnološki kriteriji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Interdisciplinarne biotehničke znanosti, Ekonomija

POVEZANOST RADA