Pregled bibliografske jedinice broj: 95463
Načini uklanjanja veterinarsko-medicinskog otpada.
Načini uklanjanja veterinarsko-medicinskog otpada., 2001., magistarski rad, Veterinarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 95463 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Načini uklanjanja veterinarsko-medicinskog otpada.
(Veterinary medicine waste disposal)
Autori
Tolnaj, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Veterinarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.03
Godina
2001
Stranica
66
Mentor
Vučemilo, Marija
Ključne riječi
veterinarsko-medicinski otpad; veterinarska stanica; izdvojeno sakupljanje; opasni otpad; zbrinjavanje
(veterinary medicine waste disposal; veterinary clinic; separate collection hazardous waste; waste disposal)
Sažetak
Zbrinjavanje otpada predstavlja veliki problem, kako sa stajališta zaštite okoliša tako i sa stajališta zaštite zdravlja ljudi i životinja. Da bi se to postiglo neophodno je preuzeti cjelovitu kontrolu nad otpadom od mjesta nastajanja pa do konačnog zbrinjavanja. U pozitivan trend zbrinjavanja otpada, želi se uklopiti i veterinarska stanica Bjelovar. U njoj nastaju vrlo različite vrste i srazmjerno velike količine otpada. Svakako je tu najznačajniji onaj koji se svrstava u opasni otpad zbog svoje moguće infektivnosti. Njegovo zbrinjavanje je i najsloženije i najzahtjevnije. Imajući u vidu cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, početno nastojanje njegova rješavanja započelo se je identifikacijom, sortiranjem i određivanjem količine krutog otpada. Željelo se je ustanoviti koliko otpada, sličnog komunalnom nastaje godišnje po pojedinoj vrsti, kako bi se mogao napraviti plan za njegovo cjelovito zbrinjavanje. Kruti otpad , koji je po sastavu podijeljen u staklo, papir, metal, plastiku i ostalo, prikazanje u težinskim jedinicama te je određen i njegov postotni udio u cjelokupnoj masi za tri godine istraživanja od 1997. do 1999. godine. Rezultati rada pokazuju da je ukupna količina krutog otpada u 1997: godini iznosila 2833 kg i da se u 1998. godini povećala na 4089 kg što je iznosilo 44% povećanje, a u 1999 godini ona je iznosila 3373 kg dakle 19% više nego 1997 godine, a 18 % manje nego 1998 godine. U sve tri istraživane godine najveći postotni udjel u ukupnoj masi krutog otpada ima staklo. Njegov udjel iznosi oko 60%, točnije opada od 64.4% u 1997. godini, na 60.9% u 1998. godini , a u 1999. godini iznosi 60.0%. U težinskim jedinicama u 1999 godini, zbog veće težine ukupnog otpada, to je za 233 kg vise od 1997. godine. Papir je po zastupljenosti odmah iza stakla. U tri istraživane godine najviše ga je bilo 1998. kada je postotni udjel iznosio 24.1 % ili težinski 986 kg. U 1997. godini njegov dio iznosio je 16.4% ( 465 kg), a 1999. godine 22.4% ( 756 kg). Metalni otpad je od 1997 godine kada je postotni udio iznosio 4.9 % (140 kg) u 1998. godini opao na 1.5 % ( 62 kg) , ali 1999. godine opet pokazuje porast , i to na 2.7% odnosno (90 kg). Dakle u 1998. godini bilo je metalnih predmeta manje za 78 kg nego u 1997. godini, ali ih u 1999 godini ima za 28 kg više. Plastika koja po težini ne predstavlja veliki udjel, jako opterećuje, odnosno povećava volumen otpada. U tri istraživane godine, 1997. postotni udio je iznosio 9.7% ( 273 kg) pa je porastao u 1998. godini na 11.4% ( 466 kg), da bi se 1999. godine smanjio na 10.5% (355 kg). U ovom početnom nastojanju identifikacije radi sortiranja otpada u veterinarskoj stanici nije uzet u obzir ostali neupitno opasni otpad, kao sto su lijekovi, pesticidi, te lešine životinja ili njihovi dijelovi kao i tjelesne tekućine. Taj se dio rješava djelomično transportom u kafileriju, dok sve ostalo neadekvatno zbrinjava kao komunalni otpad. Dobiveni rezultati o dijelu veterinarsko medicinskog otpada koji je sličan komunalnom ali se kao takav ne može zbrinjavati i odlagati, jer je potencijalno infektivan, doprinijeti će nastojanju da se smanji štetan utjecaj tog dijela problematičnog otpada, izdvajanjem od ostalog otpada. Za početak će se trebati napraviti plan i projekt izdvojenog sakupljanja problematičnog otpada. U skoroj budućnosti trebati će izraditi cjeloviti sustav gospodarenja veterinarsko- medicinskim otpadom u okviru veterinarske stanice, koji će se moći uklopiti u cjeloviti sustav gospodarenja otpadom grada. Dio otpada sličnog komunalnom rješavati će se zbrinjavanjem na odlagalište komunalnog otpada. Infektivni, najopasniji dio svakako će se morati adekvatno obraditi, najbolje spaliti u spalionicama. Na sličan način trebati će zbrinuti i ostali opasni otpad iz veterinarske stanice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA