Pregled bibliografske jedinice broj: 954495
Profesijski ženski mocijski parnjaci sa završetkom osnove na mekonepčanik g između norme i uporabe
Profesijski ženski mocijski parnjaci sa završetkom osnove na mekonepčanik g između norme i uporabe // Od norme do uporabe 1 / Mlikota, Jadranka (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 140-157 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 954495 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Profesijski ženski mocijski parnjaci sa završetkom osnove na mekonepčanik g između norme i uporabe
(Professional female gender markings with word root ending in the soft palate consonant g between the norm and the usage)
Autori
Josić, Ljubica ; Glavor Petrović, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Od norme do uporabe 1
/ Mlikota, Jadranka - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 140-157
ISBN
978-953-314-113-8
Skup
Od norme do uporabe 1
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 15.09.2016. - 16.09.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mocijska tvorba ; mocijski sufiksi ; ženski mocijski parnjaci ; standardni jezik ; jezična norma ; razgovorni funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika
(gender marking formation ; gender marking suffixes ; female gender markings ; standard language ; linguistic norm ; conversational functional style of the Croatian standard language)
Sažetak
U radu se analiziraju profesijski ženski mocijski parnjaci strane osnove na suglasnik g s ciljem utvrđivanja puta koji je u suvremenome normativnome jezikoslovlju prijeđen da bi, između tvorbene triplete, kao tzv. neutralan, standardno prihvatljiviji tvorbeni tip prevagnuo onaj s mocijskim sufiksom -inja. Raščlanjuju se poteškoće koje su se javile pri normativnome davanju prednosti tomu tvorbenomu tipu te se stoga izdvojena skupina imenica promatra u dijakronijsko-sinkronijskome presjecištu, s naglaskom na različitu uporabnu proširenost tvorbenih tipova. Nakon analize gramatičkih opisa tvorbene triplete te premisa rješenja zastupanih u normativnim raspravama, koje su glavninom autorski vezane uz promatrane gramatičke opise, rad se usmjerava na normom određen tvorbeni tip i njegovu uporabu u praksi te na razglobljivanje leksikografskih opisa ekscerpiranih primjera. Nastoji se ponuditi leksikografsko rješenje koje bi dalo precizniji odgovor na pitanje u kakvu je odnosu tripleta tipa psihologica, psihologinja, psihološkinja prema normi i uporabi, pri čemu bi zastupanje sviju tvorbenih tipova kao lema omogućilo vidljivost njihove (ne)proširenosti i omeđilo njihovo mjesto u sustavu standardnoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
