Pregled bibliografske jedinice broj: 954395
Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj
Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj // 14. stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda / Dikanović Lučan Ž., Stipaničev D. (ur.).
Rijeka: Revelin, 2016. str. 33-35 (predavanje, domaća recenzija, prošireni sažetak, stručni)
CROSBI ID: 954395 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Republici Hrvatskoj
(Stockholm Convention on Persistent Organic Pollutants in the Republic of Croatia)
Autori
Vujić, Mario ; Grizelj, Romana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni
Izvornik
14. stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda
/ Dikanović Lučan Ž., Stipaničev D. - Rijeka : Revelin, 2016, 33-35
Skup
14. stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda
Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 19.04.2016. - 22.04.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
postojane organske onečišćujuće tvari ; pesticidi ; industrijske kemikalije ; nenamjerno proizvedene kemikalije / ispuštene u okoliš ; POPs Uredba ; NIP
(persistent organic pollutants ; pesticides ; industrial chemicals ; unintentionally produced chemicals / released into the environment ; POPs Regulation ; NIP)
Sažetak
Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Stockholmska konvencija) prihvaćena je 2001. godine, a stupila je na snagu 2004. godine. Stockholmska konvencija je prvotno obuhvaćala 12 postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs) uz promicanje aktivnosti/mjera koje je potrebno poduzeti na međunarodnom nivou u cilju zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Stockholmska konvencija od stranaka zahtjeva poduzimanje mjera u vidu potpunog uklanjanja/ograničavanja ili smanjivanja ispuštanja POPs-ova u okoliš. POPs- ovi su toksični organski spojevi/tvari otporni na fotolitičku, biološku i kemijsku razgradnju. Najveći problem proizlazi iz činjenice da se nakupljaju u živim bićima (bioakumuliraju se), te se lako prenose na velike udaljenosti. Stockholmska konvencija propisuje obveze koje bi svaka stranka trebala ispuniti kako bi se na međunarodnom nivou u potpunosti uklonila, ograničila ili postupno ukinula proizvodnja, uporaba, uvoz i izvoz POPs-ova koji se nalaze na popisima dodataka Stockholmske konvencije. Republika Hrvatska je Zakonom o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine- Međunarodni ugovori, broj 11/2006) ratificirala Stockholmsku konvenciju u studenom 2006. godine, a postala je stranka Stockholmske konvencije 30. travnja 2007. godine (Narodne novine-Međunarodni ugovori, broj 2/2007). Sukladno obvezama iz članka 7. Stockholmske konvencije, Republika Hrvatska izradila je Nacionalni plan za provedbu (NIP) koji je prihvaćen Odlukom o prihvaćanju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (Narodne novine, broj 145/2008).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti
