Pregled bibliografske jedinice broj: 95435
Ovisnost reoloških svojstava suspenzija o karakteristikama čvrste faze
Ovisnost reoloških svojstava suspenzija o karakteristikama čvrste faze // XVII. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera
Osijek, Hrvatska: HKD i HDKI, 2001. str. 184-184 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 95435 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ovisnost reoloških svojstava suspenzija o karakteristikama čvrste faze
(DEPENDENCE OF RHEOLOGICAL PROPERTIES OF SUSPENSIONS ON SOLID PHASE CHARACTERISTICS)
Autori
Matijašić, Gordana ; Glasnović, Antun
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVII. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera
/ - : HKD i HDKI, 2001, 184-184
Skup
XVII. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 10.06.2001. - 13.06.2001
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
suspenzije; reološko ponašanje
Sažetak
U praksi se često javlja problem transporta, miješanja i skladištenja suspenzija koje nastaju kao industrijski otpad ili predstavljaju neku od komponenata u procesu proizvodnje te je stoga vrlo bitno poznavanje njihovog reološkog ponašanja. Suspenzije se sastoje od kontinuirane i čvrste faze. Kao kontinuirana faza u industriji se najčešće susreće voda iako to mogu biti i organske kapljevine. Čvrsta faza karakterizirana je veličinom čestica odnosno njenom raspodjelom. U ovom su radu određivana reološka svojstva suspenzija (voda/kaolin i voda/glina), u kojima su raspodjele veličina čestica i specifične površina čvrste faze bile različite. Raspodjela veličina čestica određena je pomoću uređaja Malvern MasterSizer X, vanjska specifična površina čestica određena je metodom propusnosti, a ukupna specifična površina snimanjem adsorpcijskih izotermi (BET). Reološka svojstva suspenzija određena su na uređaju Brookfield DV III. Reološka mjerenja ukazala su da se reološko ponašanje suspenzija kaolina može opisati Herschel-Bulkley modelom, a suspenzija gline Binghamovim modelom. Na temelju rezultata vidljivo je da je za koreliranje reoloških parametara najpogodnija i najznačajnija karakteristika disperzne faze njena specifična površina, ali za potpuno objašnjenje efekata koji nastaju potrebno je u razmatranja uzeti i vrijednosti specifičnog volumena pora odnosno veličinu pora čvrste faze. Izvedeni su modeli koji na jedinstven način omogućavaju procjenu reoloških parametara odnosno predviđanje reološkog ponašanja suspenzija na temelju volumnog udjela i specifične površine čvrste faze.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo
