Pregled bibliografske jedinice broj: 954060
Diskursna analiza prijevoda romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića na ruski jezik
Diskursna analiza prijevoda romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića na ruski jezik // Prijevodi dječje književnosti: Pogled iz Hrvatske / Narančić-Kovač, Smiljana ; Milković, Ivana (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 395-409
CROSBI ID: 954060 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Diskursna analiza prijevoda romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića
na ruski jezik
(Discourse analysis translations of the novel Čudnovate zgode šegrta
Hlapića in Russian language)
Autori
Aladrović Slovaček, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Prijevodi dječje književnosti: Pogled iz Hrvatske
Urednik/ci
Narančić-Kovač, Smiljana ; Milković, Ivana
Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2019
Raspon stranica
395-409
ISBN
978-953-8115-48-6
Ključne riječi
diskursna analiza, prijevodi, hrvatski jezik, ruski jezik
(discourse analysis, translations, Croatian language, Russian language)
Sažetak
Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića izašao je 1913. godine i prvi je dječji roman u povijesti hrvatske dječje književnosti. Prevođen je na različite jezike, a 2013., o stotoj godišnjici objavljivanja, preveden je prvi put na ruski jezik. U radu je korištena analiza diskursa (Johnson 2008, Jorgenson and Phillipe, 2002) kako bi se utvrdio broj pojavnica, najčešće pojavnice, rečenična struktura, kolokacije, diskursni markeri, kao i razlike između gramatičkih i funkcionalnih riječi te leksička gustoća i raznolikost. Posebna je pozornost na tekstno-lingvističkoj razini pridana analizi toponima i antroponima, frazema i poslovica te prijevoda specifičnih za kulturu u imenovanju hrane, novca i religijskih elemenata. Uz diskursnu analizu korišten je i NooJ, računalno-lingvistički program, koji omogućuje brojanje pojavnica, različnica te gramatičkih i funkcionalnih riječi. Budući da je riječ o romanu koji obiluje arhaizmima i tuđicama, zanimljivo je istražiti kako su navedene pojavnice prevedene te jesu li riječi i različite jezične konstrukcije prilagođene ciljnome jeziku ili su odomaćene. Kako je i očekivano, rezultati pokazuju da je prijevod na ruski jezik jednostavniji u izričaju, u rečenicama je značajno manji broj riječi, riječi su prilagođene standardnome suvremenom ruskom jeziku, poneke su riječi ili fraze ispuštene dok su često dodavani opisi te je napravljena zamjena ekvivalentom iz ciljne kulture kako bi se pojasnila neka riječ ili cijela fraza.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-UIP-2014-09-9823 - Uspostavljanje međukulturnih poveznica kroz prijevode dječje književnosti: tekst, kontekst, strategije (BIBRICH) (Narančić Kovač, Smiljana, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Profili:
Katarina Aladrović Slovaček
(autor)