Pregled bibliografske jedinice broj: 95404
Oportunizam, institucije i moralni troškovi: sociokulturna dimenzija neslužbenoga gospodarstva u Hrvatskoj 1995-1999
Oportunizam, institucije i moralni troškovi: sociokulturna dimenzija neslužbenoga gospodarstva u Hrvatskoj 1995-1999 // Financijska teorija i praksa, 26 (2002), 1; 213-228 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 95404 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oportunizam, institucije i moralni troškovi: sociokulturna dimenzija neslužbenoga gospodarstva u Hrvatskoj 1995-1999
(Opportunism, institutions, and moral costs: The socio-cultural dimension of the Underground Economy in Croatia 1995-1999)
Autori
Štulhofer, Aleksandar ; Rimac, Ivan
Izvornik
Financijska teorija i praksa (1332-3970) 26
(2002), 1;
213-228
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
neslužbeno gospodarstvo; Hrvatska; oportunizam; povjerenje u institucije; moralni troškovi; sociokulturni čimbenici
(unofficial economy; Croatia; opportunism; trust in institutions; moral costs; socio-cultural factors)
Sažetak
Smatrajući da su uzroci i dinamika neslužbenoga gospodarstva neodvojivi od sociokulturne dimenzije, autori analiziraju dinamiku oportunizma i (ne)povjerenja u institucije u Hrvatskoj tijekom druge polovice devedesetih godina. Provedene se analize temelje na radu u kojemu je prvi autor ponudio teorijsku konceptualizaciju sociokulturne dimenzije neslužbenoga gospodarstva (Štulhofer, 1997). Mjerenje dinamike oportunizma i (ne)povjerenja u institucije provedeno je na podacima prikupljenim u Svjetskom istraživanju vrijednosti - Hrvatska 1995. (N - 1170) i Europskom istraživanju vrednota -Hrvatska 1999. (N = 1003). Rezultati pokazuju da se u promatranom razdoblju razina oportunizma smanjila, kako s obzirom na intenzitet tako i s obzirom na rasprostranjenost, pri čemu nije došlo do promjene njegove dobne strukture (najmlađa je dobna skupina i dalje najsklonija oportunizmu). Za razliku od oportunizma, s kojim je pozitivno povezano, nepovjerenje u institucije se povećalo, poglavito u najmlađoj dobnoj skupini. S obzirom na teorijski model u kojem razina oportunizma odražava moralne troškove vezane za sudjelovanje u neslužbenom gospodarstvu, ali i određena metodološka ograničenja u mjerenju (ne)povjerenja u institucije, redukcija oportunizma i gospodarski rast u poslijeratnom razdoblju sugeriraju umjereno smanjivanje neslužbenoga gospodarstva u Hrvatskoj tijekom druge polovice devedesetih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Referativni zhurnal
- PAIS Bulletin
