Pregled bibliografske jedinice broj: 953728
Leksičke baze: što nam nude?
Leksičke baze: što nam nude? // XXXII. međunarodni znanstveni skup: JEZIK I UM
Rijeka, Hrvatska, 2018. str. 81-81 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 953728 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Leksičke baze: što nam nude?
(Lexical databases: what do they offer?)
Autori
Kuvač Kraljević, Jelena ; Olujić, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
XXXII. međunarodni znanstveni skup: JEZIK I UM
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 03.05.2018. - 05.05.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Hrvatska leksička baza (HLB), predočivost, subjektivna čestotnost
(Croatian Lexical Database (HLB), imageability, subjective frequency)
Sažetak
Tijekom kognitivne obrade riječi, a u svrhu lakšeg i točnijeg prepoznavanja, osim oblika i značenja riječi (Auer, 2009) u proces su uključena još neka (psiho)lingvistička obilježja riječi. Podatci o (psiho)lingvističkim obilježjima kao što su predočivost, čestotnost upotrebe, konkretnost, dob usvajanja, poznatost i sl. vrlo često su sadržani u leksičkim bazama. Leksička baza odnosi se na organizirani izvor koji obuhvaća podatke o (psiho)lingvističkim obilježjima za uzorak riječi nekog jezika. Danas su dostupne leksičke baze za nekoliko jezika uključujući engleski, švedski, norveški, portugalski, talijanski, nizozemski i francuski jezik. Neke od tih baza dostupne su putem mrežnih stranica (npr. za talijanski, norveški i švedski jezik) dok su neke dostupne samo u tiskanoj verziji (npr. za nizozemski i engleski jezik). Glavni cilj ovog rada je prikazati pregled dostupnih leksičkih baza podataka za različite jezike te dodatno predstaviti Hrvatsku leksičku baza (HLB ; http://polin-hlb.erf.hr/) koja sadrži podatke za nekoliko (psiho)lingvističkih obilježja riječi. Nadalje, predstavit će se i mogućnost upotrebe HLB-a kroz prikaz prve analize na subjektivnoj čestotnosti i predočivosti riječi, tj. analizu njihovog međuodnosa i utjecaja pojedinih karakteristika procjenjivača na njihove procjene čestotnosti i predočivosti riječi. Subjektivna čestotnost odnosi se na procjenu pojedinca o tome koliko često susreće pojedinu riječ bilo u govornom bilo u pisanom obliku dok se predočivost odnosi na kapacitet riječi da pobudi osjetilno iskustvo, tj. da pobudi mentalne predodžbe. Svaku riječ, na subjektivnoj čestotnosti i predočivosti, procijenilo je u prosjeku 33 procjenjivača (raspon dobi 21 do 85 god. ; M=46 i Ž=151). Rezultati pokazuju značajnu pozitivnu korelaciju između čestotnosti i predočivosti. Nije potvrđen značajan utjecaj dobi, spola ili razine obrazovanja na procjene subjektivne čestotnosti ili predočivosti. U budućnosti, HLB se planira dodatno proširiti dodavanjem novih riječi te uključivanjem dodatnih (psiho)lingvističkih obilježja riječi kao što su dob usvajanja i poznatost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Logopedija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb