Naslov
Sjeveroistočni rub Jadranske karbonatne platforme
(Northeastern margin of the Adriatic carbonate platform)

Autori
Teskera, Dominik

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.09

Godina
2018

Stranica
29

Mentor
Bucković, Damir

Ključne riječi
Jadranska karbonatna platforma, platformi rub, mezozok
(Adriatic carbonate platform, platform margin, mesozoic)

Sažetak
Tijekom donje jure nekoliko karbonatnih platforma diferenciralo se posredstvom ekstenzijske tektonike u južnom Tethysu. Jedna od diferenciranih karbonatnih platforma bila je Jadranska karbonatna platforma te je kao takav izolirani jedinstveni plitki taložni sistem opstala sve do kraja krede. Kasnolijaski procesi diferencijacije utjecali su na oblikovanje samog ruba platforme kao i njegove padine. Prisutnost mlađih sedimentnih pokrova i tektonski poremećaji, u vremenskom rasponu od mlađe jure pa sve do danas, doveli su do toga da je samo manji dio sjeveroistočnog ruba i njegove padine površinski izložen. Sjeveroistočni rub i prostor padine Jadranske karbonatne platforme zadržali su gotovo isti paleogeografski položaj kroz cijeli „životni vijek“ platforme. Pružali su se od zapadne do jugoistočne Slovenije, kroz središnji dio Hrvatske, zapadnu i središnju Bosnu, sjevernu Hercegovinu i Crnu Goru sve do sjeverne Albanije. Najdinamičniji dio platformnog ruba kroz juru i kredu bilo je područje između Žumberka u Hrvatskoj i Bosne i Hercegovine. U periodu od lijasa do malma na Žumberku su tako zabilježeni pomaci facijesa platformnog ruba i njegove padine, čime je platformni prostor bivao progresivno reduciran. U isto vrijeme, dolazilo je do proširivanja platformog prostora u središnjoj Bosni i Crnoj Gori. Tijekom cenomana javilo se i izraženije reduciranje platforme koje je označilo početak procesa dezintegracije, a sami kraj krede značio je i kraj „života“ Jadranske karbonatne platforme. Najveći dio platforme bio je emergiran, negdje su formirani dubokovodni jarci u kojima su se taložili dubokovodni vapnenci, a jedan manji dio zadržao je plitkovodne značajke. Obnovljeni plitkomorsko karbonatni taložni okoliši u eocenu bili su kratkoroćni s nedostatkom prijašnjih platformnih karakteristika, kao i oskudnom regionalnom rasprostranjenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA