Naslov
Ratni plan i bojna spremnost zaraćenih strana 1914. godine.
(War Plan and Battalion Readiness of Warring Parties in 1914.)

Autori
Matić, Zdravko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

ISBN
9789533410777

Skup
1914. - prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.10.2014. - 17.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Prvi svjetski rat ; ratni plan ; protivnici ; 1914.
(World War I ; war plan ; opponents ; 1914th)

Sažetak
Već početkom 1914. bilo je posve jasno “jednoj i drugoj strani” da se priprema veliki rat. Centralne sile okupljene oko Njemačke i Austro- Ugarske Monarhije te na drugoj strani Francuska i Velika Britanija i njihovi saveznici imali su jasan ratni plan, napravljen i definiran znatno prije. Njemački ratni plan izrađen je 1905., a ishodište mu je bio Von Schlieffenov memorandum (plan) iz prosinca iste godine. Ukratko je glasio: jakim desnim krilom udariti u lijevi bok francuskih snaga, potisnuti ih na istok k rijeci Meuse i švicarskoj granici i ondje ih uništiti ; u ofenzivu protiv Francuske uputiti sedam armija i četiri korpusa, ukupno oko 1 600 000 vojnika. Plan je bio da će rat dobiti za šest do osam tjedana – precjenjivanje vlastite, a podcjenjivanje protivničke snage i mogućnosti. Francuski ratni plan počivao je na sljedećim pretpostavkama: na samom početku rata preuzeti strategijsku inicijativu ; preduhitriti njemačku invaziju u Francuskoj ; što prije vratiti Alsace i Lorenu. Osnovna je zamisao bila početi ofenzivu na sjeveroistoku Francuske prema jugoistočnoj Belgiji radi odbacivanja njemačkih snaga na istok. Ukupna snaga francuske vojske bila je oko 1 400 000 vojnika. Austro-Ugarska se pripremala za rat protiv Srbije, Rusije i Italije, pa su izrađeni planovi za svakog protivnika pojedinačno. Pod utjecajem Njemačke, glavna je pozornost usmjerena pripremi rata protiv Rusije. Snage su imale oko 1 500 000 vojnika podijeljenih u tri ešalona: glavne snage: 1., 3. i 4. armija, prikupile bi se u Galiciji, odakle bi prešle u napad na Rusiju ; pomoćne snage: 5. i 6. armija (obrambene snage), stacionirane na Balkanu ; manevarske snage: 2. armija, mogla se po potrebi upotrijebiti u napadu na Rusiju ili Srbiju. Ruski je ratni plan izrađen 1913., a Rusi su planirali ofenzivno nastupanje prema zapadu. Osnovna zamisao glasila je: poduzeti istodobnu ofenzivu protiv njemačkih snaga u Istočnoj Pruskoj i austrougarskih snaga u Galiciji. Za ofenzivu u Pruskoj osnovana je Sjeverozapadna fronta (1. i 2. Dr. sc. Zdravko Matić izvanredni je profesor na Odsjeku za Vojnu povijest i ratovodstvo Katedre združenih vojnih operacija Hrvatskoga vojnog učilišta “Petar Zrinski” u Zagrebu, gdje od 1997. predaje kolegije Vojna povijest I., II., III. dočasnicima i časnicima Hrvatske vojske. Područje njegova posebnoga interesa je analiza vojnih operacija sa strateškoga, taktičkoga, operativnoga i logističkoga aspekta. 18 armija na bojišnici širine 350 km) sa zadatkom osvajanja Pruske. Za ofenzivu u Galiciji osnovana je Jugozapadna fronta (3., 4., 5. i 8. armija, bojište širine oko 400 km). Dvije su armije imali u pričuvi (6. i 7.) sa zadatkom obrane Petrograda i Odese. Odnos snaga u korpusima u Istočnoj Pruskoj bio je 8 : 5, a u Galiciji 16 : 11 u korist Rusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA