Naslov
Anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i početka 19. stoljeća u hrvatskoj književnosti i kulturi
(Anonymous Kajkavian Drama Adaptation at the End of 18th and Beginning of the 19th Century in Croatian Literature and Culture)

Autori
Jug, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.02

Godina
2018

Stranica
340

Mentor
Jembrih, Alojz

Ključne riječi
anonimna kajkavska drama, dramske adaptacije, školsko kazalište, sjemenište na Kaptolu, zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, didaktičko kazalište, moralno-didaktični cilj predstava, kajkavska književnost, prosvjetiteljstvo, građanska drama, njemački dramski izvori
(anonymous kajkavian drama, drama adaptation, school theater, seminary at Kaptol, Maksimilijan Vrhovac-bishop of Zagreb, didactic theater, the moral-didactic goal of the play, kajkavian literature, enlightenment, civil drama, German dramatic models)

Sažetak
Doktorski rad Anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i početka 19. stoljeća u hrvatskoj književnosti i kulturi analizira danas dostupne drame te sistematizira i dopunjuje spoznaje o korpusu koji je nastajao u razdoblju od 1791. do 1834. godine za potrebe školskoga sjemenišnog kazališta na Kaptolu. Radom se ukazuje na važnost uklapanja toga korpusa u hrvatsku književnu historiografiju kao ravnopravnoga sudionika hrvatske književnosti i kulture. Do novih spoznaja u radu dolazi se metodom analize originalnih rukopisa drama i metodom usporedbe s njemačkim dramskim predlošcima, a tema se sagledava interdisciplinarno iz različitih znanstvenih aspekata: književnoga, dramaturškoga, komparativnoga, jezičnoga i književnopovijesnoga. Rad smješta školsko sjemenišno kazalište u društveno-povijesni i književni kontekst te pokazuje koliku je ulogu i doprinos, obzirom na kontinuitet kazališne djelatnosti u trajanju od gotovo četiri desetljeća, imalo u odgajanju kazališne publike te je stoga djelomično utjecalo i na stvaranje kulturnih preduvjeta nacionalnom teatru. Nadalje, komparativna analiza kazališnog života u susjednim zemljama: Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj dokazuje supostojanje moralizatorskih dramskih prilagodbi diljem Europe, stoga se potvrđuje teza da školsko sjemenišno kazalište prati međunarodna književna zbivanja iz njemačkoga prosvjetiteljstva. Središnji dio ovoga rada čine detaljne analize dvanaest danas dostupnih anonimnih kajkavskih dramskih adaptacija: Kukolj med pšenicum iliti Bogoslužnost i skazlivost (1794), Velikovečnik /Vernost službe je cena človeka (1794), Vitezovič i njegov sin (1796), Papiga iliti Krepost gde ne štima sreču včini (1797), Dužnost službe (1798), Kaj je preveč ne ni z kruhom dobro (1799), Ljudih merzenje i detinska pokora (1800), Čini barona Tamburlana (1801), Mislibolesnik iliti Hipokondrijakuš (1803), Poslenovič i njegovi sini (1809), Nije vsaki cepeliš na vsaku nogu iliti Navade velikeh varašov nisu prikladne malem (1804) i Veseli Fricek (1826). Rad svoj doprinos temelji na analizi drama iz koje proizlaze: tematska i žanrovska klasifikacija drama, popis poetičkih karakteristika toga korpusa, popisi repertoara, nadopuna izvedbenih specifičnosti te donošenje podataka o glumcima-amaterima koji su izvodili te predstave. Nadalje, u radu se problematizira pitanje ženskih likova kroz analizu četiri drame u kojima su zadržani: Ljubomirovič ili Prijatel pravi (1821), Hervati vu Zadru (1822), Rodbinstvo (1822) i Predsud zverhu stališa i roda (1830). Naposljetku, rad bi trebao omogućiti bolje razumijevanje predočene teme i pokazati koja je uloga toga dramskoga stvaralaštva u hrvatskoj dramskoj književnosti, kazalištu i kulturi na kraju 18. i početkom 19. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA