Pregled bibliografske jedinice broj: 952448
Jezik hrvatskih znanstvenih tekstova u 20. stoljeću
Jezik hrvatskih znanstvenih tekstova u 20. stoljeću // Povijest hrvatskoga jezika. 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio / Pranjković, Ivo ; Samardžija, Marko ; Bičanić, Ante (gl. ur.) (ur.).
Zagreb: Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, 2018. str. 303-369
CROSBI ID: 952448 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezik hrvatskih znanstvenih tekstova u 20. stoljeću
(Language of Croatian Scientific Texts in the 20th Century)
Autori
Horvat, Marijana ; Hudeček, Lana ; Mihaljević, Milica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Povijest hrvatskoga jezika. 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio
Urednik/ci
Pranjković, Ivo ; Samardžija, Marko ; Bičanić, Ante (gl. ur.)
Izdavač
Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
303-369
ISBN
978-953-55540-5-9
Ključne riječi
hrvatski znanstveni tekstovi, znanstveni stil
(croatian scientific texts, scientific style)
Sažetak
Značajke se hrvatskih zn anstvenih tekstova 20. stoljeća temelje ponajprije na osobitostima znanstvenoga funkcionalnog stila. Od druge polovice 19. stoljeća tijekom čitavoga 20. stoljeća postupno se izgrađivao znanstveni funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika kakav imamo danas. Funkcionalni stil standardnoga jezika određujemo kao stil koji je u potpunosti u službi logičke organizacije sadržaja. U njemu je individualna ograničenost najveća, a individualna sloboda najmanja. Norme standardnoga jezika poštuju se u najvećoj mogućoj mjeri. Na leksičkoj je razini znanstveni funkcionalni stil u prvome redu obilježen znanstvenim nazivljem. Osim toga, značajke su znanstvenoga funkcionalnog stila racionalnost, strogost, ekonomičnost, jasnoća, preciznost, neemocionalnost i objektivnost u prikazu znanstvenoga sadržaja, deskriptivnost, tj. opisivanje događaja, istraživanja, znanstvenih otkrića, teorija itd., terminološka ujednačenost, potkrijepljenost iznesenih tvrdnja. Značajke su znanstvenoga stila i citati (navodi iz drugih djela), hijerarhijska struktura naslova, bilješke, navođenje literature te impersonalnost (česta uporaba pasiva). Osim 1. lica jednine i 1. lica množine u znanstvenome se stilu često pojavljuje i 3. lice jednine u bezličnim ili 3. lice množine u pasivnim konstrukcijama. Znanstveni funkcionalni stil dijeli se na strogo znanstveni funkcionalni podstil, u kojemu se najstrože poštuju zahtjevi znanstvenoga stila, i na znanstveno-popularni funkcionalni podstil, kojim se pišu tekstovi kojima se populariziraju znanstvena postignuća (knjižice za svakoga), znanstveno-popularni članci, brošure, školski udžbenici i priručnici. Iz toga se stila katkad izdvaja pedagoški podstil kao podstil kojim su pisani školski udžbenici i priručnici. Razvoj se tih značajka prati tijekom dvaju razdoblja dvadesetoga stoljeća – od 1901. do 1945. i od 1945. do 2000.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb