Naslov
Uloga prijateljstva u razumijevanju subjektivne dobrobiti adolescenata
(The role of friendship in understanding subjective well-being of adolescents)

Autori
Vranjican, Dora

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
30.08

Godina
2018

Stranica
50

Mentor
Bjelajac (Košćec), Adrijana

Neposredni voditelj
Tadić Vujčić, Maja

Ključne riječi
subjektivna dobrobit, adolescenti, prijateljstvo, osnovne psihološke potrebe, fokus grupe
(subjective well-being, adolescents, friendship, basic psychological needs, focus groups)

Sažetak
Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi načine na koje adolescenti doživljavaju i opisuju subjektivnu dobrobit, u kojoj mjeri doživljavaju subjektivnu dobrobit u svome životu, te dobiti dublji uvid u načine na koje vide različite aspekte utjecaja prijateljstva na njihovu subjektivnu dobrobit. Provođenjem fokusnih grupa i aktivnim uključivanjem adolescenata u istraživanje postiglo se dublje razumijevanje problema i jasnija saznanja o karakteristikama subjektivne dobrobiti u adolescenciji. U istraživanju su sudjelovali učenici jedne gimnazije u Zagrebu. Uzorak je bio prigodan i formiran u suradnji s psihologinjom škole. Prilikom provedbe fokusnih grupa korišten je scenarij za fokus grupe s otvorenim pitanjima. U analizi prikupljenih podataka korištena je tematska analiza okvira. Kao najznačajnije faktore subjektivne dobrobiti adolescenata istaknuti su odnos s obitelji i prijateljima i uključivanje u ugodne aktivnosti. Sudionici su opisivali pretežni osjećaj nezadovoljstva te se istaknuo stav da mladi danas nisu sretni. Nakon prvotnog izražavanja nezadovoljstva istaknuta je tendencija umanjivanja problema i ne prihvaćanja svojeg nezadovoljstva kao opravdanog. Osnovne psihološke potrebe u prijateljstvu sudionici percipiraju međusobno isprepletenima te potrebnima za kvalitetan funkcionalan odnos. Potrebu za povezanošću percipiraju najlakše ostvarivom i neovisnom o druge dvije potrebe. Potreba za autonomijom najvažnija im je za određivanje ozbiljnosti odnosa. Potrebu za kompetencijom povezuju sa školskim kontekstom i odnosima koji potiču njihov razvoj i napredak. Istaknut je izazov rješavanja sukoba razgovorom te je pokazan nedostatak vještina izražavanja svojih osjećaja i percipiranja ozbiljnosti sukoba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA