Pregled bibliografske jedinice broj: 952115
Očuvana geobaština – san ili java?
Očuvana geobaština – san ili java? // Knjiga sažetaka / Horvat, Marija ; Wacha, Lara (ur.).
Osijek: Hrvatski geološki institut, 2015. str. 281-281 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 952115 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Očuvana geobaština – san ili java?
(Preserved Croatian geoheritage – dream or reality?)
Autori
Žeger Pleše, Irina ; Zwicker Kompar, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka
/ Horvat, Marija ; Wacha, Lara - Osijek : Hrvatski geološki institut, 2015, 281-281
ISBN
978-953-6907-50-2
Skup
5. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.09.2015. - 25.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
geobaština, georaznolikost, zaštita, upravljanje
(geoheritage, geodiversity, protection, management)
Sažetak
Na relativno maloj površini Hrvatske mogu se izdvojiti brojni geolokaliteti koji su vrijedni za zaštitu i kao takvi su dio geobaštine. Geobaštinu predstavljaju značajni lokaliteti, stijene, minerali i fosili, geološki procesi, tla te geomorfološki oblici koji imaju ključnu ulogu u razumijevanju zemljine prošlosti na lokalnoj ili regionalnoj razini. To su resursi koji imaju znanstvenu, obrazovnu, kulturnu i/ili estetsku vrijednost, rijetki su ili ugroženi djelovanjem čovjeka, zbog čega ih je potrebno zaštititi i ostaviti budućim generacijama. Zaštita geoloških, kao i geomorfoloških lokaliteta u Republici Hrvatskoj seže daleko u prošlost. Daleke 1900. godine stupio je na snagu prvi Zakon o pećinama. Arboretum Opeka zaštićen je 1947. godine i predstavlja prvo zaštićeno područje u Hrvatskoj, dok su Rupnica i Hušnjakovo, zaštićeni 1948. godine, bili prvi zaštićeni geolokaliteti što ukazuje na značajan položaj zaštite geobaštine u tom vremenu. Od tada pa do danas geološki i geomorfološki značajna područja nisu zaštićivana jednakim intenzitetom. U periodu od 1961. do 1970. zaštićeno je 33 geolokaliteta od današnjih 51. U to vrijeme prevladavala je zaštita špilja kao geomorfoloških spomenika prirode. 70-tih godina 20. stoljeća zaštićena su 4, a 80-tih godina 7 geolokaliteta. Prije 16 godina, točnije 1998. godine zaštićeni su posljednji geolokaliteti (geološki spomenik prirode „Gaveznica-Kameni Vrh“ i poseban paleontološki rezervat „Datule Barbariga“)
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti, Geografija