Pregled bibliografske jedinice broj: 952084
Utjecaj kumulativne bilance tekućine u jedinici intenzivne medicine na unutarbolničku smrtnost i poslijeoperacijsku plućnu funkciju bolesnika operiranih zbog infektivnog endokarditisa
Utjecaj kumulativne bilance tekućine u jedinici intenzivne medicine na unutarbolničku smrtnost i poslijeoperacijsku plućnu funkciju bolesnika operiranih zbog infektivnog endokarditisa // Acta medica Croatica, 72 (2018), 277-284 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 952084 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj kumulativne bilance tekućine u jedinici intenzivne medicine na unutarbolničku smrtnost i poslijeoperacijsku plućnu funkciju bolesnika operiranih zbog infektivnog endokarditisa
(Effect of cumulative fluid balance during icu stay on in-hospital mortality in patients surgically treated for infective endocarditis)
Autori
Šribar, Andrej ; Klarić, Vlasta ; Mikecin, Verica ; Planinc, Mislav ; Krajinović, Vladimir ; Milas, Ivan ; Peršec, Jasminka
Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 72
(2018);
277-284
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
infektivni endokarditis ; jedinica intenzivnog liječenja ; kardiokirurgija ; mehanička ventilacija
(infective endocarditis ; intensive care unit ; cardiac surgery ; mechanical ventilation)
Sažetak
Infektivni endokarditis (IE) upalna je bolest endokarda uzrokovana mikroorganizmima koji formiraju vegetacije na srčanim zalicima ili septalnim defektima. Dijagnosticira se prema modifi ciranim kriterijima Duke od kojih su najvažniji ehokardiografski dokaz vegetacija na površini endokarda i pozitivne hemokulture na najčešće uzročnike IE. Liječi se konzervativno i kirurški. Kod bolesnika kirurški liječenih zbog IE često je prisutna poslijeoperacijska hemodinamska nestabilnost uzrokovana hipovolemijom, slabosti srca multifaktorske etiopatogeneze i poremećajima tonusa periferne vaskulature. Korigira se nadoknadom volumena i korištenjem vazoaktivnih lijekova u perioperacijskom razdoblju. U ovom istraživanju ispitan je utjecaj kumulativne bilance unosa i gubitaka tekućine u jedinici intenzivne medicine (JIM) na unutarbolničku smrtnost, stopu provođenja bubrežnog nadomjesnog liječenja, trajanje mehaničke ventilacije, trajanje boravka u jedinici intenzivne medicine i parametre plućne funkcije u bolesnika operiranih zbog IE. Od 65 ispitanika koji su operirani zbog IE u kliničkoj ustanovi u razdoblju od 4 godine 55 bolesnika je preživjelo, a 10 umrlo (stopa smrtnosti od 15 %). Sedam (70 %) umrlih bolesnika imalo je kumulativnu bilancu tekućine veću od medijana (1190 mL). Binarnom logističkom regresijom, uzevši u obzir kovarijable zbroja SOFA i dobi bolesnika, dokazan je utjecaj kumulativne bilance na povećanje unutarbolničke smrtnosti (exp(B)=2, 753, p=0, 05). Nije dokazana statistički značajna razlika u kumulativnoj bilanci tekućine između bolesnika kojima je provođeno odnosno nije provođeno bubrežno nadomjesno liječenje, kao ni povezanost kumulativne bilance tekućine i trajanja mehaničke ventilacije, tj. boravka u JIM. Dokazana je statistički značajna povezanost trajanja mehaničke ventilacije i boravka u JIM (Spearman ρ 0, 516, p<0, 001). Dokazana je statistički značajna razlika u stopi unutarbolničke smrtnosti ovisno o stopi provođenja bubrežnog nadomjesnog liječenja (bubrežno nadomjesno liječenje bilo je provođeno u 10, 9 % preživjelih i 40 % umrlih bolesnika, p=0, 039). Nije dokazana statistički značajna razlika u vrijednostima Carricova indeksa (omjera parcijalnog tlaka kisika u arterijskoj krvi i udjela kisika u inspiratornoj smjesi) u mjerenjima pri prijamu u JIM te nakon 3, 6, 12 i 24h, kao ni u dinamici promjene Carricova indeksa ovisno o iznosu kumulativne bilance tekućine. Navedeni rezultati pokazuju da je u ovoj specifi čnoj populaciji bolesnika precizna nadoknada tekućine jedan od čimbenika koji može dovesti do smanjenja unutarbolničke smrtnosti, ali su s obzirom na pojavnost IE potrebne veće multicentrične studije koje bi potvrdile dobivene rezultate.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Stomatološki fakultet, Zagreb
Profili:
Jasminka Peršec
(autor)
Vladimir Krajinović
(autor)
Ivan Milas
(autor)
Vlasta Klarić
(autor)
Andrej Šribar
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE