Naslov
Specifičnosti utjecaja na okoliš pri eksploataciji kamena
(Specificities of influence of stone exploitation on environment)

Autori
Dunda, Siniša

Izvornik
Klesarstvo i Graditeljstvo 12 (2001), 1-2; 25-37

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Arhitektonsko-građevni kamen; Eksploatacija; Okoliš; Zakonska regulativa
(Dimension stone; Exploitation; Environment; Legal regulations)

Sažetak
Zakonom o rudarstvu (pročišćeni tekst NN 35/95) svrstane su mineralne sirovine, obzirom na vrstu i potencijal, u 7 grupa. Pri tom je tehnički građevni kamen svrstan u sedmu grupu zajedno s građevnim pijeskom i šljunkom te opekarskom glinom, dok arhitektonsko građevni kamen tvori zasebnu četvrtu grupu. Uredbom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 34/97) i novim Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000) ta se petrografski istovrsna mineralna sirovina (kamen) također različito tretira. Prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš obvezna je procjena utjecaja na okoliš za ležišta tehničko građevnog kamena s ukupnim zalihama od 100000 m3 odnosno za godišnji kapacitet od 20000 m3/god. i više. Tu je procjenu potrebno provesti za kamenolome arhitektonsko građevnog kamena s godišnjim kapacitetom od 1000 m3/god. i više. Podjela kamena na tehničko-građevni i arhitektonsko-građevni u Zakonu o rudarstvu kao i u Pravilniku o utjecaju na okoliš potpuno je logična budući da se istraživanje, eksploatacija, prerada i namjena tehničko građevnog (dalje tehničkog) i arhitektonsko građevnog (dalje arhitektonskog) kamena potpuno razlikuju. Stručna podloga za procjenu utjecaja na okoliš je Studija o utjecaju na okoliš, čiji je sadržaj također definiran Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš. Različite namjene arhitektonskog i tehničkog kamena zahtijevaju potpuno različite načine njihovog otkopavanja i oplemenjivanja, što se naravno odražava i kroz različitosti utjecaja na okoliš tih djelatnosti. Zato se u studijama o utjecaju na okoliš pri eksploataciji arhitektonskog kamena javlja niz specifičnosti u odnosu na studije o utjecaju na okoliš pri eksploataciji tehničkog kamena. Komisija koja ocjenjuje studiju, odnosno daje mišljenje o prihvatljivosti zahvata imenuje se na prijedlog tijela državne uprave i predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave na području utjecaja zahvata. Budući da se komisija sastoji od većeg broja (najmanje 5 članova) osoba različitih struka s različitim (uglavnom nedovoljnim) poznavanjem razlika pri eksploataciji arhitektonskog i tehničkog kamena, dolazi nerijetko do nesuglasica prilikom ocjene prihvatljivosti pojedinog zahvata. Zato se u članku ukazuje na neke najosnovnije specifičnosti utjecaja na okoliš pri otkopavanju arhitektonskog u odnosu na tehnički kamen.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA