Naslov
ODNOS AKADEMSKE PROKRASTINACIJE I PRILAGODBE NA STUDIJ KOD STUDENATA PREDDIPLOMSKIH STUDIJA
(THE RELATIONSHIP OF ACADEMIC PROCRASTINATION AND ADAPTATION TO COLLEGE AMONG UNDERGRADUATE STUDENTS)

Autori
Uzelac, Ena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odsjek za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
29.09

Godina
2015

Stranica
53

Mentor
Nekić, Marina

Ključne riječi
akademska prokrastinacija ; akademska, emocionalna i socijalna prilagodba na studij
(academic procrastination ; academic, emotional and social adaptation to college)

Sažetak
Akademska prokrastinacija je ponašajna tendencija odgađanja akademskih obveza, koja uključuje i kognitivnu i afektivnu komponentu. Prilagodba na studij se može operacionalizirati kroz različita ponašanja i iskustva u svakodnevnom životu studenata. Riječ je o složenom konstruktu koji uključuje četiri tipa prilagodbe: akademsku, socijalnu, osobno-emocionalnu i institucionalnu. S obzirom na to da akademska prokrastinacija negativno utječe na akademska postignuća, zdravlje i dobrobit studenata, osnovni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi u kakvom je odnosu akademska prokrastinacija s prilagodbom na studij, odnosno mogu li se razlike u akademskoj, emocionalnoj i socijalnoj prilagodbi na studij objasniti razinom akademske prokrastinacije. Istraživanje je provedeno na studentima preddiplomskih studija Sveučilišta u Zadru. Ukupno je sudjelovalo 207 sudionika (59 mladića i 148 djevojaka) u dobi između 18 i 35 godina (M=20.85). Korišteni mjerni instrumenti su Skala procjene prokrastinacije za studente (PASS) i Skala prilagodbe na studij (SACQ). Rezultati pokazuju da mladići značajno više prokrastiniraju od djevojaka na pisanju seminara, aktivnom praćenju nastave i pohađanju predavanja. Studenti generalno više prokrastiniraju zbog odbojnosti zadatka, a manje zbog straha od neuspjeha. Nadalje, mladići najviše problema imaju s akademskom prilagodbom, dok su djevojke najzadovoljnije socijalnom prilagodbom. Promjena mjesta boravka se nije pokazala značajnom za prilagodbu na studij. Studenti skloniji akademskoj prokrastinaciji imaju značajno više problema u prilagodbi na studij od neprokrastinatora. Regresijskim analizama je utvrđeno da su kod mladića značajni prediktori zadovoljstva uspjehom prokrastiniranje učenja za ispite, aktivnog praćenja nastave i pohađanja predavanja. Učenje za ispite i sudjelovanje u nastavi prediktivno je za akademsku, pisanje seminara i aktivno praćenje nastave za emocionalnu, a učenje za ispite za socijalnu prilagodbu. Kod djevojaka je prokrastiniranje učenja za ispite značajan prediktor zadovoljstva uspjehom. Za akademsku prilagodbu prediktivni su prokrastiniranje pisanja seminara, učenja za ispite i sudjelovanja u nastavi, pisanje seminara i sudjelovanje u nastavi za emocionalnu prilagodbu, a sudjelovanje u nastavi za socijalnu prilagodbu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA