Pregled bibliografske jedinice broj: 951249
Fortifikacije i nadzorno-refugijalni lokaliteti na području Kostrene, Bakra i Bakarca
Fortifikacije i nadzorno-refugijalni lokaliteti na području Kostrene, Bakra i Bakarca // Dijalozi s baštinom 2016 Fortifikacijska arhitektura i problemi njezine zaštite
Rijeka, Hrvatska, 2016. str. 8-9 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 951249 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fortifikacije i nadzorno-refugijalni lokaliteti na području Kostrene, Bakra i Bakarca
(Fortifications and control-refuge sites on the territory of Kostrena, Bakar and Bakarac)
Autori
Starac, Ranko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Dijalozi s baštinom 2016 Fortifikacijska arhitektura i problemi njezine zaštite
/ - , 2016, 8-9
Skup
Dijalozi s baštinom 2016 Fortifikacijska arhitektura i problemi njezine zaštite
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.04.2016. - 23.04.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Kostrena, Bakar, Bakarac, fortifikacije
(Kostrena, Bakar and Bakarac, fortifications)
Sažetak
U priopćenju će se prezentirati rezultati recentnih arheoloških istraživanja i terenskih obilazaka fortifikacija nastalih i korištenih u pretpovijesnom, kasnoantičkom, ranobizantskom i srednjovjekovnom razdoblju. Riječ je o lokalitetima smještenim na položajima povrh značajnih morskih uvala ili uzduž komunikacijskih pravaca u uskom priobalnom pojasu između Rijeke i Kraljevice, odnosno Križišća. Nakon uvodnog pogleda na topografiju pretpovijesnih gradina i kamenih humaka, te moguće pravce pružanja antičkih cestovnih pravaca, prezentirat će se kasnoantički fortifikacijski elementi na gradini Solin u Kostreni te utvrde Gradac povrh Bakarca. Refugijalno-nadzorni položaji iz ranobizantskog razdoblja kao i srednjeg vijeka mogu se analizom arhitektonskih elemenata uočiti u Gornjem gradu u Bakru, kao i unutar složene višeslojne strukture bakarskog kaštela. Pokretni arheološki nalazi iz suterenskih prostorija bakarskog kaštela ukazuju nam da se intenzivniji boravak vojne posade na mjestu kaštela u Bakru može pratiti u kontinuitetu tek od prve polovine 13. stoljeća, s intenzivnim korištenjem prostora na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće, te iznova nakon radikalnih pregradnji između kraja 15. stoljeća i kraja krvavog uskočkomletačkog rata u drugom desetljeću 17. stoljeća. Pažnja se posvećuje izvršenim radovima konzervacije nalaza, sufinanciranju iz europskih fondova i planovima uključenja u kulturnu ponudu bakarskoga kraja.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2013-11-6095 - Hrvatska srednjovjekovna baština u europskom kontekstu: mobilnost umjetnika i transfer oblika, funkcija i ideja (CROMART) (Jurković, Miljenko) ( CroRIS)
