Pregled bibliografske jedinice broj: 950678
Revolucija ili reforma — ili još jednom o pitanju: "Što je prosvjetiteljstvo?"
Revolucija ili reforma — ili još jednom o pitanju: "Što je prosvjetiteljstvo?" // Filozofije revolucija i ideje novih svjetova - Radovi trećeg Okruglog stola Odsjeka za filozofiju 2017. / Mikulić, Borislav ; Žitko, Mislav (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 50-78
CROSBI ID: 950678 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Revolucija ili reforma — ili još jednom o pitanju: "Što je prosvjetiteljstvo?"
(Revolution or Reform? Or, Once Again on the Question:‘What is Enlightenment?’)
Autori
Tomašegović, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Filozofije revolucija i ideje novih svjetova - Radovi trećeg Okruglog stola Odsjeka za filozofiju 2017.
Urednik/ci
Mikulić, Borislav ; Žitko, Mislav
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
50-78
ISBN
978-953-175-718-8
Ključne riječi
Njemačko prosvjetiteljstvo ; Kant ; Mendelssohn ; revolucija ; reformizam ; Pruska
(German Enlightenment ; Kant ; Mendelssohn ; revolution ; reform, Prussia)
Sažetak
Temeljno pitanje ovoga rada odnosi se na politički karakter njemačkog prosvjetiteljstva (Aufklärung): može li se o njemu govoriti kao o emancipatornom ili, upravno suprotno, kao o disciplinirajućem projektu? Uz to je vezan metodološki problem poimanja prosvjetiteljstva koji ima više razina, od pretpostavke paradigmatskog karaktera francuskog prosvjetiteljstva do shvaćanja prosvjetiteljstva kao jedinstvenog projekta. Nasuprot takvim generalizacijama, koje možda imaju heuristički značaj, konkretne historijske interpretacije upućuju na gledište koje prosvjetiteljstvo shvaća kao unutar sebe heterogen i kontekstualno uvjetovan fenomen, što predstavlja metodološku polazišnu točku ovog rada u sagledavanju specifičnog karaktera njemačkog prosvjetiteljstva. Odgovor na pitanje o političkom karakteru njemačkog prosvjetiteljstva ovisi o sagledavanju njegovih socijalnih dimenzija, pri čemu glavne tendencije čine konstrukcija prosvijećene javne sfere, logika akademskog polja te odnos i međusobni oslonac prosvijećenih elita i pruske reformne monarhije. Tek na temelju takvog kontekstualnog čitanja moguće je adekvatno zahvatiti često vrlo različite stavove pruskih prosvijećenih elita o naravi revolucije u Francuskoj i revolucije uopće, o liberalizmu i paternalizmu, o poželjnom putu progresa, o društvenom položaju nižih slojeva itd. U tom smislu ono nadopunjava često vulgariziran Marxov stav o izostanku revolucije u Njemačkoj uslijed slabosti lokalne buržoazije. Za odgovor na pitanje o emancipatornom ili disciplinirajućem karakteru njemačkog prosvjetiteljstva kao posebno značajan nadaje se fenomen pučkog prosvjetiteljstva (Volksaufklärung). Kroz kontekstualno čitanje reprezentativnih tekstova Mosesa Mendelssohna i Immanuela Kanta pokazat će se specifični politički i socijalni ulozi prisutni u okviru pruskih prosvijećenih elita, kao i njihova funkcija u širokom reformnom projektu apsolutističke monarhije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Povijest
