Naslov
Sisačko vlastelinstvo na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće
(Sisak estate at the turn of the 16th century)

Autori
Brgles, Branimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Izvornik
Sisačka bitka 1593.-2018.: Znanstveni kolokvij povodom 425-te obljetnice, Sisak, 20.6.2018. / - , 2018

Skup
Sisačka bitka 1593.-2018.: Znanstveni kolokvij povodom 425-te obljetnice

Mjesto i datum
Sisak, Hrvatska, 20.06.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Sisak, 16. stoljeće, ekonomska povijest, povijesna topografija
(Sisak, 16th century, historical topography)

Sažetak
U drugoj polovici 15. stoljeća sisačko vlastelinstvo još uvijek nije bilo izloženo intenzivnijim ratnim razaranjima, premda su se Osmanlije – prolazeći kroz Pokuplje – sve učestalije zalijetali prema unutrašnjoaustrijskim zemljama. U to doba još nisu započele masovne migracije stanovništva koje je bježalo s juga i istoka. Takvo stanje pogodovalo je stabilnome razvoju agrarnih odnosa, dobroj popunjenosti vlastelinstva, jačanju trgovine i robno-novčane razmjene te pojavi specijalizacije u poljoprivrednoj proizvodnji. Podatke o strukturi, naseljenosti, društvenim i ekonomskim procesima na vlastelinstvu u promatranom razdoblju crpimo iz bogate kvantitativne građe. Korpus vrela – na temelju kojih su spomenuta pitanja istražena – sastoji se od neobjavljenih popisa crkvene desetine i urbara s kraja 15. i iz prvih desetljeća 16. stoljeća. Na temelju analize spomenute građe oblikovani su zaključci naseljenosti, društvenoj i gospodarskoj strukturi, topografiji i toponimiji te antroponimiji sisačkoga vlastelinstva. Podatci, primjerice, sugeriraju da se potkraj 15. st. svinjogojstvo razvilo u najvažniju granu agrarne proizvodnje, za razliku od vinogradarstva koje će tek poslije postići važnu ulogu. Takvo se pak stanje temeljito promijenilo tijekom sljedećih desetljeća. U zaključnome ćemo dijelu izlaganja ponuditi pregled najvažnijih čimbenika o vlastelinstvu te ih postaviti u širi kontekst, uspoređujući ga s drugim slavonskim i hrvatskim vlastelinstvima te sa stanjem u jugoistočnoj srednjoj Europi početkom ranonovovjekovne epohe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA