Pregled bibliografske jedinice broj: 95017
Pristup službene statistike procjeni neslužbenog gospodarstva
Pristup službene statistike procjeni neslužbenog gospodarstva // Financijska teorija i praksa, 26 (2002), 1; 83-116 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 95017 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pristup službene statistike procjeni neslužbenog gospodarstva
(The official statistics approach to an estimate of the underground economy)
Autori
Lovrinčević, Željko ; Mikulić, Davor ; Nikšić-Paulić, Biserka
Izvornik
Financijska teorija i praksa (1332-3970) 26
(2002), 1;
83-116
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
neslužbeno gospodarstvo; metoda radne snage; pristup Euro-stata; obuhvatnost nacionalnih računa
(underground economy; the labour force method; the Eurostat approach; the exhaustiveness of the national accounts)
Sažetak
U ovom radu prikazani su rezultati procjene sive ekonomije u Hrvatskoj u razdoblju 1998 - 1999. godine prema djelatnostima i oblicima sive ekonomije. Osnovna metodologija korištena u procjeni veličine sive ekonomije jest pristup Eurostata. Taj pristup nudi okvir za procjenu neslužbenoga gospodarstva (NG) koji je posebno prilagođen zemljama u tranziciji. Procjena se temelji na uporabi usporednih podataka o zaposlenosti na temelju službenih (administrativnih) izvora i na temelju podataka iz Ankete o radnoj snazi (ARS), te na brojnim drugim, dopunjujućim izvorima podataka. U skladu s međunarodnim preporukama, posebna je pozornost pridana i različitim nužnim metodološkim preinakama i prilagodbama obuhvata kako bi se dobila prema međunarodnoj metodologiji usporediva vrijednost ukupnog dohotka stvorenoga na teritoriju Republike Hrvatske. Kao zasebna kategorija prikazan je dohodak stvoren ilegalnim aktivnostima. Prema rezultatima procjene, ukupna siva ekonomija u RH 1998. godine iznosila je 12.248, 2 milijuna kuna. To je 11, 1% službene bruto dodane vrijednosti obračunane prema bazičnim cijenama, odnosno 8, 9% službenog BDP-a koji osim dodane vrijednosti prema bazičnim cijenama obuhvaća i sve poreze i subvencije na proizvode koji nisu raspoređeni po djelatnostima već su prikazani na razini nacionalnoga gospodarstva. U 1999. godini siva je ekonomija iznosila 11.508, 3 milijuna kuna, stoje 10, 12% bruto dodane vrijednosti prema bazičnim cijenama, odnosno oko 8, 1% službenog BDP-a. Autori tu procjenu označuju konzervativnom, odnosno donjom granicom procjene. Prema rezultatima, dominantan oblik sive ekonomije u Republici Hrvatskoj jest dohodak po osnovi neprijavljenog rada. Za veličinu ukupne sive ekonomije treba korigirati službeni BDP. I brojni SE ekonomski pokazatelji nužni za vođenje ekonomske politike nakon uključivanja sive ekonomije mijenjaju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Referativni zhurnal
- PAIS Bulletin