Naslov
Deontičko rasuđivanje moralnim sadržajem
(Deontic reasoning of moral content)

Autori
Sudić, Mislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
25.09

Godina
2017

Stranica
56

Mentor
Valerjev, Pavle

Neposredni voditelj
Ćirić, Josip

Ključne riječi
moral, konvencija, deontička logika, metakognitivna sigurnost
(morality, convention, deontic logic, metacognitive confidence)

Sažetak
Deontička logika pruža koristan lingvistički i logički okvir za istraživanje kognitivnih procesa pri moralnom rasuđivanju. Cilj ovog istraživanja je provjeriti kako različiti sadržaji i tipovi pravila, te dileme koje oni induciraju (3x2x2 zavisni eksperimentalni dizajn) utječu na brzinu i točnost njihovog procesiranja. U tu svrhu dizajnirana je posebna eksperimentalna procedura, vrsta zadatka deontičkog rasuđivanja, kako bi se izolirao pojedini učinak i interakcija tih varijabli. Ispitanici su preuzeli ulogu nezavisnog suca i, koristeći jasno definirana pravila deontičke logike, procjenjivali u kojem su odnosu (fiktivni) pojedinci i zadana pravila: usklađenost, prekršaj ili supererogatornost (iznad dužnosti). Na temelju tog deontičkog odnosa im je zadatak bio redom ignorirati, kažnjavati ili nagrađivati pojedince. Mjere uspješnosti zadataka su bile vrijeme rješavanja i normativna točnost. Na temelju četiri oblika pravila: (1) obaveza, (2) ne-obaveza, (3) dopuštenje i (4) ne-dopuštenje su formirane dvije nezavisne varijable, tip pravila (obaveza i dopuštenje) i vrsta dileme koju proizvode (kažnjavanje vs. nagrađivanje). Sadržaji su bili moralni, konvencionalni i apstraktni, te su odabrani kombinacijom Parfitove (2016), Haidtove (2012) i Turielove (i sur., 1987) teorije. Utvrđena su sva tri glavna efekta na vrijeme rješavanja i razinu točnosti, te interakcije između tih varijabli. Rezultati ukazuju kako se generalno moralni sadržaji uspješnije procesiraju od konvencionalnih, a konvencionalni uspješnije nego apstraktni. Dileme kažnjavanja su se uglavnom dosljedno lakše razrješavale od dilema nagrađivanja, a obaveze lakše od dopuštenja. Metakognitivna sigurnost je bila veća kod procesiranja moralnih sadržaja, te je pri sve tri vrste sadržaja bila značajno povezana s vremenom rješavanja i točnošću. Moralno rasuđivanje se u ovom istraživanju slično procesiralo neovisno o ostalim varijablama ; a obaveze su se najbolje procesirale kada je pravilo konvencionalno. Pronađen je ozbiljan pad u efikasnosti procesiranja pravila koja dopuštaju nepoželjno ponašanje, s napomenom da je moralni sadržaj proizveo kompenzacijski učinak u toj eksperimentalnoj situaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA