Pregled bibliografske jedinice broj: 94954
Trendovi u proizvodnji i potrošnji smrznute hrane
Trendovi u proizvodnji i potrošnji smrznute hrane // Abstract book of the International Congres " Flour-Bread '01 " 3rd Croatian Congress of Cereal Technologists / Ugarčić-Hardi, Žaneta (ur.).
Osijek: Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2001. str. 22-23 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 94954 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Trendovi u proizvodnji i potrošnji smrznute hrane
(Trends in production and consumption of frozen food)
Autori
Pozderović, Andrija ; Pancer, Branko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Abstract book of the International Congres " Flour-Bread '01 " 3rd Croatian Congress of Cereal Technologists
/ Ugarčić-Hardi, Žaneta - Osijek : Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2001, 22-23
Skup
3rd Croatian Congress of Cereal Technologists
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 14.11.2001. - 17.11.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
smrznuta hrana; smrznuti pekarski proizvodi; proizvodnja i potrošnja smrznute hrane u svijetu i u Hrvatskoj
(frozen food; frozen bakery products; production and consumption of frozen food in the World and in Croatia)
Sažetak
Prehrambena industrija s višim stupnjem finalizacije u Republici Hrvatskoj a posebno u istočnoj Hrvatskoj nije dovoljno razvijena. Republika Hrvatska, a posebno istočna Hrvatska zaostaje u odnosu na Evropu i Svijet u proizvodnji i potrošnji smrznute hrane i primjeni hlađenja za konzerviranje hrane.Pproizvodnja smrznute hrane u Hrvatskoj od 1988.g. je opadala i sada je manja nego 1988.g. U istom periodu kao i ranije u svijetu se povečavala proizvodnja i potrošnja gotove i polugotove smrznute hrane. Potrošnja te hrane u Hrvatskoj po stanovniku godišnje je deset puta manja od one u Danskoj i Velikoj Britaniji. Još je znakovitije da Hrvatska sa svojim poljoprivrednim potencijalima od ukupne godišnje potrošnje smrznute hrane 31 125 t, uvozi više od polovice 18 779 t. U zemljama u razvoju kao što je i Hrvatska porast proizvodnje i potrošnje smrznute hrane se tek treba dogoditi. Zbog toga takav trend treba iskoristiti za vlastiti razvoj, jer će se inače stalno povečavati uvoz tih proizvoda koje sada Hrvatska uvozi največim djelom iz Italije ali i iz Mađarske i drugih zemalja.U Hrvatskoj a posebno u istočnoj Hrvatskoj postoje veliki potencijali za proizvodnju svih vrsta smrznute hrane a posebno za proizvode na bazi prerade brašna i smrznuto povrće i voće.Prirodni potencijali za proizvodnju hrane u Republici Hrvatskoj a posebno u Slavoniji i Baranji su takvi da se u Hrvatskoj treba izgraditi više tvornica za proizvodnju smrznute hrane kao dominantnog postupka konzerviranja hrane danas u svijetu. Ta hrana treba biti namjenjena domaćoj potrošnji i izvozu. Značenje izgradnje Tvornice smrznute hrane je višestruko. Pored zapošljavanja stanovništva direktno u takvim pogonima, veliki broj domaćinstava bi bio zaposlen na proizvodnji sirovinske osnove. Preradbeni kapaciteti imaju veliko značenje za sigurnost plasmana poljoprivrednih proizvoda kao i za njihvu veću valorizaciju. U ovom radu bit će prikazani trendovi u proizvodnji i potrošnji smrznute hrane (ukupno) u Svijetu i u Hrvatskoj posebno smrznutih proizvoda na bazi prerade brašna. Također će biti prikazani suvremeni postupci i uređaji za smrzavanje proizvoda na bazi prerade brašna firme FMC FoodTech Frigoscandia.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Osijek,
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek