Naslov
U potrazi za standardnim izgovorom
(In search of standard pronunciation)

Autori
Martinović, Blaženka ; Matešić Mihaela ; Pletikos Olof, Elenmari ; Vlašić Duić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Jezik i um, XXXII. međunarodni znanstveni skup, Knjiga sažetaka / Stolac, Diana ; Nigoević, Magdalena - Rijeka : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2018, 88-88

ISBN
978-953-7963-77-4

Skup
32nd International Conference of CALS: Language and mind

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 03.05.2018. - 05.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
jezikoslovci, kompetentni govornici, govorna norma, procjena i samoprocjena
(linguists, competent speakers, speech standard, assessment and self-assessment)

Sažetak
Krenemo li od pretpostavke da su standardne jezične ostvaraje najpozvaniji prosuđivati kompetentni govornici hrvatskoga jezika, cilj je istraživanja propitati imaju li oni usklađenu predodžbu standardnoga izgovora. Istraživanje se provodi u domeni javnoga diskursa, i to u emisiji Govorimo hrvatski na Hrvatskome radiju, u kojoj govore jezikoslovci. Unutar tradicionalne metodologije ortoepskih istraživanja jezikoslovci se smatraju relevantnom skupinom govornika budući da se ubrajaju u tzv. profesionalne govornike. Metodološka je novina u ovome radu što se osluškivanje i procjena javnoga govora jezikoslovaca provodi dvosmjerno, s aspekta: 1) kompetentnih slušalaca (naime, „kompetentni govornik prepoznaje se u uhu kompetentnoga slušaoca“, Martinović i Matešić 2017) te 2) samih kompetentnih govornika čiji se govor procjenjuje. Istraživanje počiva na pretpostavci da će govornik u konkretnoj situaciji javnoga govora u spomenutoj emisiji svjesno težiti neutralnome govoru, i to krećući se u rasponu ortoepskih odabira za koje je uvjeren da su istodobno dovoljno prihvatljivi i stručnjacima i laicima (budući da slušateljsku publiku potencijalno čine i jedni i drugi, iako je emisija zbog svojega sadržaja primarno usmjerena potonjima). Uporišta za 1) procjenu i 2) samoprocjenu ortoepskih ostvaraja definiramo na segmentnoj razini (posebice u boji samoglasnika i suglasnika) te na suprasegmentnoj razini prozodije riječi (u šest točaka kojima se ostvaruje primicanje normi i odmicanje od nje: tonski ili dinamički ostvaraj naglaska, mjesto naglaska, prokliza, silazni ton izvan početnoga sloga, (ne)izgovor zanaglasnih dužina i hiperkorekcije). Šest akcentologa (2 fonetičara i 4 kroatista) preslušat će i procijeniti na ljestvici standardnosti, neutralnosti i općeobvezatnosti govor 30 jezikoslovaca. Ondje gdje se većina akcentologa usuglasi da je odslušani govor standardan i neutralan, potražit će se zajedničke značajke tih govora. Cilj je dati smjernice za opisivanje standardnoga i neutralnoga govora, jer su danas uzus i kodeks dosegnuli jaz koji je potrebno premostiti „osvježenim“ i nedvosmislenim opisom standardnoga izgovora (posebice njegove naglasne norme).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA