Pregled bibliografske jedinice broj: 949087
ANALIZA ZBRINJAVANJA AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U UGOVORNIM BOLNICAMA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE PRVE KATEGORIJE OD 2012. DO 2016. GODINE
ANALIZA ZBRINJAVANJA AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U UGOVORNIM BOLNICAMA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE PRVE KATEGORIJE OD 2012. DO 2016. GODINE, 2018., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 949087 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ANALIZA ZBRINJAVANJA AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U UGOVORNIM BOLNICAMA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE PRVE KATEGORIJE OD 2012. DO 2016. GODINE
(Analysis of acute myocardial infarction hospital care in first category hospitals in period from 2012 to 2016)
Autori
Vajagić, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
04.07
Godina
2018
Stranica
42
Mentor
Stevanovic, Ranko
Ključne riječi
akutni infarkt miokarda, bolnice, kvaliteta zdravstvene zaštite
(acute myocardial infarction, hospital care, health care quality)
Sažetak
Kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok pobola i smrtnosti u Republici Hrvatskoj te imaju veliki utjecaj na zdravstveni sustav u cjelini. Također, kardiovaskularne bolesti su i vodeća skupina bolesti u ukupnom broju hospitalizacija. Ishemijske bolesti srca su, prema javnozdravstvenim pokazateljima najčešći uzrok smrti u skupini kardiovaskularnih bolesti. Akutni infarkt miokarda kao pojedinačna dijagnoza u mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti za sve dobi u muškaraca i žena zauzima treće mjesto te je iz tog razloga odabrana kao dijagnoza modela analize zbrinjavanja. Cilj rada je bio provesti analizu resursa i zbrinjavanja akutnog infarkta miokarda u jednoj kategoriji bolnica, opisati rezultate te utvrditi moguće načine praćenja zbrinjavanja pacijenata određene bolesti na primjeru akutnog infarkta miokarda. Metode: Osnova za analizu je bila dostupna znanstvena i stručna literatura, zakonodavni okvir iz područja praćenja kvalitete zdravstvene zaštite te usporedba sa drugim zemljama Europske unije objavljena u redovnim publikacijama. Podaci za samu analizu bolnica su prikupljeni iz javno dostupnih redovnih publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te iz poslovne baze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ZOROH. Rezultati: Provedenom analizom su opisani nedovoljno specifični pokazatelji strukture te nedostatak objavljenih pokazatelja vezanih uz zbrinjavanje akutnog infarkta miokarda (procesa – duljine boravka u bolnici i ishoda – bolničke smrtnosti od AIM) kao i neusklađenost primijenjene metodologije između institucija. Dostupni pokazatelji su pokazali djelomično poboljšanje u pokazatelju prosječne duljine boravka, ali i značajne razlike u rezultatima pokazatelja između bolnica prve kategorije (prosječne duljine boravka i bolničke smrtnosti) koje svakako zahtijevaju daljnju analizu, uz analizu regionalnih razlika pobola od kardiovaskularnih bolesti. Financijski pokazatelji su pokazali povećanje financijskih sredstava vezanih uz bolničko liječenje te zbrinjavanje kardiovaskularnih bolesti i akutnog infarkta miokarda. Zaključak: Opisani pokazatelji i rezultati analize govore u prilog potrebe dodatnih istraživanja na području kardiovaskularnih bolesti, uspostavljanja integriranog sustava praćenje kvalitete temeljem suradnje svih nadležnih nacionalnih institucija te razvoju sveobuhvatnog pristupa prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita