Pregled bibliografske jedinice broj: 948986
Percepcije o ukrasnim vrijednostima i primjeni palmi na Mediteranu
Percepcije o ukrasnim vrijednostima i primjeni palmi na Mediteranu // Glasilo Future, 1 (2018), 1-2; 30-38 (međunarodna recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 948986 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Percepcije o ukrasnim vrijednostima i primjeni
palmi na Mediteranu
(Perceptions of decorative values and application
of palms in the Mediterranean)
Autori
Dorbić, Boris ; Lizatović, Marija ; Podrug, Ivna
Izvornik
Glasilo Future (2623-6575) 1
(2018), 1-2;
30-38
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
palme, Mediteran-Hrvatska, ukrasne karakteristike, primjena, stavovi i percepcije.
(palm trees, Mediterranean-Croatia, decorative features, application, attitudes and perceptions.)
Sažetak
Palme su biljne vrste podrijetlom iz tropskih i suptropskih krajeva, velike zemljopisne rasprostranjenosti. One se poistovjećuje sa simbolikom slave i pobjede. Najvjerojatnije su prve palme na područje Dalmacije donijeli Rimljani. Otpornost palmi na hladnoću ovisi o više faktora: mjestu sadnje, izloženosti vjetru, posebice buri, suncu, vlažnosti zraka, tlu, zdravstvenom stanju i izboru kultivara. Premda su palme alohtone vrste koje mogu gubiti na svojim funkcionalnim i estetskim vrijednostima u krajobrazu kod nas su zadržale tradiciju uporabe. Prilikom izrade ovog rada kao izvor primarnih podataka korišteno je anketno istraživanje na području gradova Knina i Splita. Za sekundarne podatke koristile su se različite publikacije i radovi. Cilj anketnog istraživanja bilo je istražiti percepcije i stavove o ukrasnim karakteristikama i primjeni različitih vrsta palmi koje se uzgajaju na području Dalmacije. Istraživanje je provedeno tijekom prve polovice 2018. godine. Odabran je uzorak od 40 ispitanika s područja gradova Knina i Splita. U radu se došlo do zaključaka da su ispitanici bolje ocjene dodijelili "egzotičnijim" vrstama palmi Cocos nucifera, Pritchardia filifera, Jubaea chilensis itd, a manje onim koji se na našim prostorima puno više koriste kao dendro elementi na krajobraznim površinama. Razlog navedenom može biti nepoznavanje, ili traženje "ljepote" u drugim "egzotičnijim" vrstama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo