Pregled bibliografske jedinice broj: 948728
Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata
Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata, 2018., diplomski rad, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split
CROSBI ID: 948728 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Termička, enzimska i mikrovalovima potpomognuta razgradnja glukozinolata te njihova identifikacija preko razgradnih i desulfatiziranih produkata
(Thermal, enzymatic and microwave assisted degradation of glucosinolates and their identification using breakdown and desulfated products)
Autori
Vlajčević, Dina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet
Mjesto
Split
Datum
13.07
Godina
2018
Stranica
68
Mentor
Blažević, Ivica
Neposredni voditelj
Đulović, Azra
Ključne riječi
glukozinolati, desulfoglukozinolati, Brassicaceae, GC-MS, HPLC
(glucosinolates, desulfoglucosinolates, Brassicaceae, GC-MS, HPLC)
Sažetak
Glukozinolati su sekundarni metaboliti koji su zastupljeni u 16 botaničkih porodica reda Capparales, a najznačajnija je porodica Brassicaceae u koju se ubrajaju dobro poznate biljke iz svakodnevne prehrane kao što su kupus, brokula, cvjetača, prokulice, rotkvica, repa, gorušica i druge. Po kemijskoj strukturi to su β-tioglukozidni-N-hidroksisulfati s varijabilnim bočnim lancem. Glukozinolati su kemijski i biološki neaktivni. Enzimskom, kemijskom ili termičkom razgradnjom nastaje niz biološki aktivnih produkata od kojih su najviše istaživani izotiocijanati. U ovom radu primjenjene su različite metode izolacije uključujući hidrodestilaciju, autolizu te mikrovalnu destilaciju i ekstrakciju kako bi istražili termičku, enzimsku i mikrovalovima potpomognutu razgradnju glukozinolata. Posebno je zanimljiva mikrovalna ekstrakcija jer predstavlja pravi primjer zelene tehnologije. Cilj ovoga rada bio je izolirati i identificirati hlapljive sumporove spojeve iz sredozemne rusomače (Capsella bursa-pastoris L. Medik.), rotkvice (Raphanus sativus var. radicula Pers.), bijele rotkve (Raphanus sativus var. longipinnatus L.H. Bailey), čunjastog repušca (Bunias erucago L.) i sivkaste ljubičine (Matthiola inacana (L.) R. Br.). Za identifikaciju izoliranih spojeva korištene su GC-MS i HPLC-UV tehnike. U izolatima sredozemne rusomače identificiran je samo dimetil trisulfid. U izolatima rotkvice je preko razgradnih produkata identificiran glukodehidroerucin, a u bijeloj rotkvi glukodehidroerucin i glukoberteroin. U izolatima čunjastog repušca su preko desulfatiziranih produkata identificirani glukoerucin, glukonapin i glukotropeolin, a u sivkastoj ljubičini glukorafenin.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2016-06-1316 - Biljke kao izvor bioaktivnih sumporovih spojeva te njihova sposobnost hiperakumulacije metala (BioSMe) (Blažević, Ivica, HRZZ - 2016-06) ( CroRIS)
Ustanove:
Kemijsko-tehnološki fakultet, Split