Naslov
Emigracija iz Hrvatske nakon 2013. godine
(Emigration from Croatia after 2013)

Autori
Pokos, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka "Trećeg hrvatskog iseljeničkog kongresa" / Lemić, Vlatka - Zagreb : Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 2018, 84-85

Skup
3. hrvatski iseljenički kongres: Odlazak – ostanak – povratak

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 28.06.2018. - 01.07.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvatska, stanovništvo, emigracija, depopulacija
(Croatia, population, emigration, depopulation)

Sažetak
Posljednjih godina negativni trendovi demografskog razvoja Hrvatske (ukupna depopulacija, prirodni pad, intenzivni proces starenja itd.) poprimili su dramatične razmjere čime smo se našli u krugu europskih zemalja s najnepovoljnijim demografskim procesima, trendovima, odnosima i strukturama. Jedan od uzroka takvog stanja je i izrazito negativan migracijski saldo odnosno sve veći broj iseljenih stanovnika u odnosu na broj doseljenih, a koji se sve više produbljuje nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Pravi razmjeri iseljavanja nisu nam poznati jer mnogi stanovnici prije iseljenja ne odjavljuju prebivalište u Hrvatskoj. Stoga su znatno realniji statistički podatci doseljenih stanovnika (državljana) Hrvatske u najprivlačnije odredišne države Europske unije. Pri tome poteškoću stvara što pojedine zemlje doseljene registriraju prema državljanstvu, a ne prema državi iz koje su doselili. U izlaganju su prikazani brojčani podaci doseljenih stanovnika iz Hrvatske odnosno hrvatskih državljana u Njemačku, Irsku, Austriju itd. Tako npr. njemački podaci za 2016. kazuju da je te godine doselilo 55 970 hrvatskih državljana dok hrvatska statistika iste godine bilježi samo 13 985 iseljenih stanovnika Hrvatske. Slična je situacija i s brojčanim iznosima iseljenih u Irsku jer je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2016. u tu državu iselilo 1 917 stanovnika Hrvatske dok je u Irskoj zahtjev za PPSN (Personal Public Service Number), na temelju kojeg se ostvaruje pravo na zapošljavanje, otvaranje računa u banci, zdravstvenu zaštitu itd., zatražilo 5 312 stanovnika Hrvatske. Pridoda li se k tome da je 2016. u Austriju iselilo 2 164 stanovnika prema podacima DZS-a dok austrijska statistika bilježi 5 097 doseljenih hrvatskih državljana, još je jasniji nerazmjer između podataka hrvatske statistike i statistika odredišnih država.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Geografija

POVEZANOST RADA