Pregled bibliografske jedinice broj: 948148
Uloga mentalnog zdravlja majke, temperamenta dojenčeta i kvalitete partnerske veze u povezivanju majke i dojenčeta
Uloga mentalnog zdravlja majke, temperamenta dojenčeta i kvalitete partnerske veze u povezivanju majke i dojenčeta, 2018., diplomski rad, diplomski, Odjel za psihologiju, Zagreb, Hrvatska
CROSBI ID: 948148 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga mentalnog zdravlja majke, temperamenta dojenčeta i kvalitete partnerske veze u povezivanju majke i dojenčeta
(The role of maternal mental health, infant's temperament, and the couple's relationship quality for mother-baby bonding)
Autori
Tolja, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za psihologiju
Mjesto
Zagreb, Hrvatska
Datum
16.07
Godina
2018
Stranica
55+17
Mentor
Nakić Radoš, Sandra
Ključne riječi
povezivanje majke i dojenčeta ; poslijeporođajna depresija ; poslijeporođajna anksioznost ; temperament dojenčeta ; kvaliteta partnerske veze
(mother-infant bonding ; postpartum depression ; postpartum anxiety ; infant’s temperament ; couple’s relationship quality)
Sažetak
Povezivanje majke i dojenčeta je relativno novi pojam u psihologiji, a odnosi se na ranu emocionalnu vezu između majke i novorođenčeta, koja se počinje razvijati u prenatalnom razdoblju. Istraživanja pokazuju kako su neki aspekti mentalnog zdravlja majke, temperament dojenčeta i kvaliteta partnerske veze, čimbenici koji utječu na povezivanje. Stoga je ovo istraživanje imalo za cilj utvrditi prediktivnu vrijednost mentalnog zdravlja majke (depresivnost i anksioznost), temperamenta dojenčeta i kvalitete partnerske veze na povezivanje majke i dojenčeta te ispitati medijacijsku ulogu kvalitete partnerske veze između majčine depresivnosti i povezivanja majke i dojenčeta. Istraživanje je provedeno na uzorku od 241 majke dojenčeta starog između jednog mjeseca i godine dana. Korišten je jednokratni korelacijski nacrt. Psihologijski instrumenti koji su primijenjeni u ovom istraživanju su: Upitnik povezivanja nakon porođaja (PBQ), Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti (EPDS), Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS), Upitnik karakteristika dojenčeta (ICQ) i Upitnik percepcije kvalitete bračnog odnosa (UPKBO). Hijerarhijska regresijska analiza je pokazala da majčina depresivnost i anksioznost te dojenčetov teški i nepredvidivi temperament predviđaju lošije povezivanje majke i dojenčeta. Kvaliteta partnerske veze nije se pokazala prediktivnom za ovaj kriterij, niti je utvrđeno postojanje medijacijske uloge kvalitete partnerske veze između majčine depresivnosti te povezivanja majke i dojenčeta. S obzirom na važnost navedenih prediktora, ranom intervencijom i smanjenjem rizičnih čimbenika, potrebno je prevenirati razvoj poteškoća koje se mogu javiti u povezivanju majke i dojenčeta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
Napomena
Mother-infant bonding is a relatively new term in psychology, referring to the early emotional connection between mother and infant, which begins to develop in the prenatal period. Previous studies show that some aspects of mental health, the infant‘s temperament and the quality of a couple‘s relationship, are factors affecting the mother-infant bonding. Therefore, the aim of this research was to determine the predictive value of the mother's mental health (depression and anxiety symptoms), the infant's temperament, and the quality of the couple‘s relationship for the mother-infant bonding and to examine the mediation role of the quality of the couple‘s relationship between maternal depression and mother-infant bonding. This cross-sectional study was conducted on a sample of 241 mothers of infants aged between one month and one year. The psychological instruments used in this study were: Postpartum Bonding Questionnaire (PBQ), Edinburgh Postnatal Depression Scale (EPDS), Depression Anxiety Stress Scale (DASS), Infant Characteristic Questionnaire (ICQ), and Perceived Quality of Marital Relationship Scale (UPKBO). Hierarchical regression analysis showed that maternal depression symptoms, anxiety, and infant’s difficult and unpredictable temperament predicted poorer mother-infant bonding. The quality of the couple relationship did not prove to predict the bonding. Furthermore, a couple’s relationship quality did not have a mediation role between the maternal depression and mother-infant bonding. Given the importance of these predictors, early interventions and the reduction of risks factors are necessary to prevent the development of difficulties that may occur in the mother-infant bonding.
POVEZANOST RADA
Projekti:
HKS-2018-4
Ustanove:
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb
Profili:
Sandra Nakić Radoš
(mentor)