Pregled bibliografske jedinice broj: 947711
Sudsko medicinski značaj nasilnih uzroka smrti djece i adolescenata u razdoblju od 1986. do 2016.
Sudsko medicinski značaj nasilnih uzroka smrti djece i adolescenata u razdoblju od 1986. do 2016., 2018., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet u Rijeci, Rijeka
CROSBI ID: 947711 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sudsko medicinski značaj nasilnih uzroka smrti djece i adolescenata u razdoblju od 1986. do 2016.
(Forensic aspects of violent deaths in children and adolescents during 1986 to 2016 period)
Autori
Serini, Ilarja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet u Rijeci
Mjesto
Rijeka
Datum
13.07
Godina
2018
Stranica
41
Mentor
Stemberga, Valter
Neposredni voditelj
Šoša, Ivan
Ključne riječi
djeca, adolescent, nasilna smrt, nesretan slučaj, samoubojstvo, ubojstvo
(children, adolescents, violent deaths, accidental deaths, suicide, homicide)
Sažetak
Smrt je neizbježan proces odumiranja organizma. Podjela prema vrsti je na nasilne i prirodne smrti. Nasilne smrti se dalje dijele na nesretne slučajeve, ubojstva, samoubojstva i nejasne uzroke smrti. Ovim radom obuhvaćeni su svi nasilni uzroci smrti kod djece i adolescenata od 1986.-2016. na području Primorsko-goranske županije. Preminuli podijeljeni su prema spolu i dobi. Gledajući prema godinama, najveći je broj smrtnih slučaja zabilježen 1988. i 1991. godine (ukupno 24), dok je najmanji broj nasilnih smrti zabilježen 2015. godine (1 smrtni slučaj) Gledajući nesretne uzroke smrti, najveći je broj preminulih muškog spola u dobnoj skupini od 15- 19 godina. Po broju preminulih sljedeća je dobna skupina od 1-9 godina, gdje je također veći broj preminulih osoba muškog spola. U dobnoj skupini od 10-14 godina bilo je najmanje preminulih, gdje je također više preminulih bilo muškog spola. Stradavanja su najčešće bila posljedica prometnih nesreća, pada s visine te utapanja. Suicidi su zabilježeni u dobnim skupinama od 10- 14 i 15-19 godina. U obje skupine veći je broj muških osoba koje su izvršile suicid. Najčešće metode samoubojstava bile su skok s visine, vješanje te korištenje vatrenom oružja. Ubojstva su bila u svim dobnim skupinama. Žrtve ubojstava u najvećem broju su osobe muškog spola u skupini od 15-19. Slijedi skupina od 10-14 godina, gdje je više preminulih osoba bilo ženskog spola. Najmanje slučaja bilo je u najmlađoj dobnoj skupini, od 1-9 godina, gdje su žrtve bile isključivo ženskog spola. Ubojstva su najčešće bila počinjena vatrenim oružjem, asfiksijom (gušenjem, davljenjem), tupom traumom te eksplozivnim sredstvima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka